Žetva pšenice traje već gotovo desetak dana, a još ni jedan od potencijalnih otkupljivača pšenice nije proizvoðačima ponudio otkupnu cijenu, što se do sada ne pamti. Tako prvi put hrvatski ratari još ni približno ne znaju po kojoj će im cijeni biti otkupljena pšenica, osim što im je rečeno da će cijena pšenice ovisiti o tržištu, odnosno otkupnoj cijeni u zemljama okruženja, prije svega u Maðarskoj. Na Budimpeštanskoj burzi cijena ovogodišnje pšenice, navodno, kreće se od 1,25 do 1,40 kuna za kilogram, što znači da bi otkupna cijena bila za oko 15-ak posto veća od cijena u okruženju, odnosno uvećana za troškove eventualnog transporta. Meðutim, zanimljvo je što do sada nitko ne želi prvi izići s cijenom, pa makar to bila i cijena pšenice kakva je trenutačno na Budimpeštanskjoj burzi, a o kojoj se još uvijek samo priča.

VISOKA CIJENA PŠENICA MOŽE UNIŠTITI STOčARSTVO
S druge strane, seljaci ne odustaju od zahtjeva za cijenom od 2,20 kn/kg, za koju smatraju da je jedina realna i da ne bi trebala utjecati na povećanje cijene brašna i kruha. Meðutim, mnogi mlinari i pekari smatraju kako je riječ o nerealnim zahtjevima, a slično se razmišlja i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Stipan Bilić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri HUP-u, smatra da su zahtjevi seljaka za cijenom od 2,20 kn/kg nerealni i neobjektivni.
- Na svjetskim burzama cijena pšenice je oko 200 eura/t (1,50 kn/kg). Kako cijene na tržištu nisu rezultat objektivne činjenice već snage na tržištu, cijene će biti formirane prema stanju ponude i potražnje. Naime, visoke cijene na svjetskom tržištu nisu rezultat povećanja troškova, već nepoznatih razloga, a troškovi proizvodnje sigurno su manji od 80 eura po toni za prinos od 6 t/ha - kaže Bilić te dodaje kako, prema njegovom uvjerenju, cijena pšenice ne bi smjela biti veća od burzovnih cijena umanjenih za troškove uvoza, a to je oko 180 eura/t ili nešto više od 1,30 kn/kg.
Troškovi direktnih ulaganja po hektaru, kaže Bilić, kod nas ne prelaze 3.000 kuna za proizvodnju 5,5 t pšenice pa je ukupan prihod po hektaru 7.150 kuna, od čega se pokrivaju direktna ulaganja sa 3.000 kn, a ostaje dodatna vrijednost od 4.150 kn za pokriće svih drugih troškova, ali i za solidnu zaradu.
Bilić napominje da, ako se ovome pribroje poticaji, onda je objektivno, za potrebe potrošnje, realna cijena od 1,30 kn/kg, a veće cijene, iako su primamljive na prvi pogled za poljoprivredu, više su štetne jer visoka cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda onemogućuje razvoj viših faza proizvodnje i donosi štete budući da visoke cijene žitarica upropaštavaju stočarsku proizvodnju te, direktno ili indirektno, i prehrambenu industriju

DRŽAVA DIJELI POTICAJE KAO DJEčJE DAROVE
- Mi kao država ne vodimo nikakvu politiku cijena u poljoprivredi. Naime, kod nas ne postoje norme ulaganja po hektaru - gnojiva, goriva, sjemena, zaštitnih sredstava i sl. - i norme proizvodnje uz takva ulaganja. Ako bi se to vodilo, svaki proizvoðač, ali i država, morali bi znati kada tko dobro, a kada loše radi. Politika poticaja nije u funkciji poticanja proizvodnje uz zadržavanje cijena, već se poticaji dijele kao dječji darovi. Upravo je postojeća situacija, u kojoj se nerealno licitira cijenama pšenice, prilika da mjerodavno ministarstvo postavi objektivne kalkulacije i količina i cijena, iako će cijene na tržištu uvijek biti različite od tako projektiranih cijena. Projekcija cijena i troškova omogućit će državi donošenje onih mjera državne poljoprivredne politike koje su potrebne i koje će podržati ciljeve koje dogovorimo - zaključuje Bilić.

www.glas-slavonije.hr