Najmanje slavonsko selo neće biti izbrisano sa zemljopisnih karata

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}KITIŠANCI - U najmanjem slavonskom selu nedaleko od Belišća živi samo 46 obitelji koje su svoje domove sagradile u tri ulice, nanizane jedna uz drugu. No mještanima Kitišanaca, drevnog sela koje datira čak iz trinćstog stoljeća, epitet “najmanjeg sela” poticaj je za stvaranje što ugodnijeg i ljepšeg mjesta u koje dolazi sve više mladih obitelji.

Zajedničkog dobrovoljnog rada u tom pitomom selu, koje se može obići za petnćstak minuta, ne manjka pa su složne ruke mladih i onih malo starijih napravile dječje igralište, društveni dom i nogometno igralište, a odvažnoj nogometnoj ekipi smiješi se ulazak u Prvu ligu. Kako i ne bi kada je od 150 stanovnika njih 46 u dobi do dvadesetak godina, pa mještani ne strahuju za budućnost sela. I dok su ljuljačke u drugim selima često prazne, u Kitišancima će uskoro napraviti nove.

Zvono na crkvi Sv. Ivana Krstitelja godišnje se češće oglasi prigodom krštenja negoli pogreba, čime se ne mogu pohvaliti ostala brojnija sela. - Raduje nas što mladi ljudi dolaze, jer su Kitišanci blizu Belišća i Valpova, ali i udaljeni od gradske buke i gužve. Unazad desetak godina uz pomoć grada Belišća sagraðena je kompletna infrastruktura, u društvenom domu okuplja se mladež, a imamo i šest uspješnih privatnih poduzetnika koji se bave strojogradnjom, proizvodnjom plastenika, ugostiteljstvom i popravcima automobila.

Kako mladih ima sve više, uskoro će se osnovati Kulturno-umjetničko društvo u kojem će se njegovati slavonska pjesma i običaji - priča Damir Disep, predsjednik seoskog Mjesnog odbora.

Kad počinju radovi u selu, okupi se najmanje dvadesetak ljudi, a od drveća koje su srušili kako bi napravili dječje igralište na blagdan Sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika sela, zapaljeni su Ivanjski krijesovi. - Za koju godinu napravit ćemo i četvrtu ulicu pa nećemo biti izbrisani sa zemljopisnih karata kao Marijanski Ivanovci, nedaleko od Valpova, gdje živi posljednja stanovnica - kaže Disep.

Zanimljivo je porijeklo imena Kitišanci u kojem su u 19. stoljeću bile štale valpovačke grofovske obitelji Prandau-Normann. Naime, oko štala je bilo napravljeno puno kanala za odvodnju, pa je mjesto tzv. šancevima bilo okićeno - odatle i naziv Kitišanci. Većina mještana su Dalmatinci koji su u Slavoniju došli trbuhom za kruhom, pa su u Slavoniji na kraju i ostali.

www.jutarnji.hr