Najave

Hrvatska proizvodi samo 4.000 tona slatkovodne ribe

  • Ispis
saran-koprivnica-deanPrijeratna godišnja proizvodnja iznosila je 12 tisuća tona ribe, a budući da trenutačno iznosi samo četiri tone, stručnjaci smatraju da, iako u Hrvatskoj nije razvijena navika konzumacije ribe, za zadovoljenje potreba domaćeg tržišta nedostaje još oko 15 tisuća tona ribe godišnje, rečeno je to, izmeðu ostalog, na dvodnevnom savjetovanju o slatkovodnom ribarstvu Hrvatske prošlog tjedana u Vukovaru koje je trebalo odgovoriti na pitanje mogu li se razvojem novih tehnologija uzgoja slatkovodne ribe poboljšati uvjeti proizvodnje te osigurati količina proizvodnje dostatna za domaće tržište, ali i za potrebe izvoza.
Na savjetovanju se okupilo više od stotinjak znanstvenika i gospodarstvenika. Tijekom savjetovanja prezentirana su 24 znanstveno-stručna rada dok je na okruglom stolu razmatrano stanje i perspektive slatkovodnog uzgoja s posebnim osvrtom na aktualne teškoće. Budući da se savjetovanje održalo pod pokroviteljstvom dva srodna ministarstva: Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoje i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, okupljenima su se obratili njihovi predstavnici Vinko Milat, savjetnik ministra regionalnog razvoja Petra čobankovića, koji je i sam priznao kako nije upućen u problematiku savjetovanja te je stručnjacima i znanstvenicima poželio uspješan rad, dok je Krešimir Kuterovac državni tajnik Pankretićevog ministarstva, koji je i otvorio savjetovanje, prisutne upoznao s naporima koje čine kako bi se veliki potencijal slatkovodnog ribnjačarstva što bolje iskoristio.

Kuterovac je nazočne podsjetio kako je ribnjačarstvo 90-ih godina bilo izuzetno razvijena privredna grana te da, iako je danas u lošem stanju, pred njim je, dodao je, izuzetna šansa koju treba što bolje iskoristiti. Naravno, MPRRR je to prepoznao te je osigurao i poticaje kako bi se ta šansa što bolje iskoristila. Otvorivši savjetovanje, Kuterovac je istaknuo uvjerenje kako će ova razmjena novih saznanja i iskustva pridonijeti da slatkovodno ribnjačarstvo brzo dostigne prijeratnu razinu. Veliki broj prezentacija započeo je Nikola Fijan koji je prikazao sadašnje, dramatično stanje ribnjačarstva te upozorio kako je danas hrana strateška sirovina, a mi nedovoljno koristimo slatkovodnu ribu u prehrani (prosječni Hrvat godišnje pojede samo 7 kilograma) Podaci FAO-a pokazuju kako postotak povećanja ulova slatkovodne ribe opada, što potvrðuje kako ulov premašuje količinu uzgojene ribe. Stoga FAO traži hitnu akciju političara, znanstvenika, ali i administratora kako bi se poboljšali propisi i upravljanje ribnjacima. Fijan kao jednu od otežavajućih okolnosti navodi i zaštitu ribojednih ptica. Naime, smatra da ta zaštita ne poštuje ni dobrobit samih ptica te da se ribnjaci ne prave zbog njih nego zbog uzgoja riba. Kao rješenje trenutačnog stanja Fijan predlaže da se slijede preporuke FAO-a, te globalizacija, informatizacija, ali i molekularna genetika kojom bi se povećala otpornost riba.

Na savjetovanju je bilo riječi i o kaveznom uzgoju riba koji se može smatrati gotovo najintenzivnijim oblikom poljoprivredne proizvodnje. Uzgoj ribe u kavezima je jednostavan i zahtijeva manje investicija, ali je problem što proizvodnja još nije standardizirana te što vlada nestašica mlaði na tržištu. Kavezni uzgoj ribe treba promatrati kao komercijalnu alternativu tamo gdje ribnjačarski uzgoj nije primjenjiv. Tijekom savjetovanja kao najveći problemi slatkovodnog ribnjačarstva “isplivale” su visoke vodne naknade te neriješena financijsko-pravna pitanja koja otežavaju razvoj ove grane poljoprivrede, ali i dugi niz “sušnih” godina tijekom kojih se nije ništa ulagalo u ovu granu proizvodnje. Nazočni su zaključili kako je neophodna hitna intervencija nadležnih institucija kako bi se ribnjaci i slatkovodno ribnjačarstvo spasili od nestajanja.

Krešimir Kuterovac: Ribnjake u koncesiju

- Trenutačno u Ministarstvu radimo na preinakama zakona o poljoprivrednom zemljištu i ribnjacima kako bi i ribnjaci mogli biti u funkciji. Naime, ribnjake treba definirati kao jedinstvenu proizvodno-tehnološku cjelinu i kao takvu je davati u koncesiju. Trenutačno se kod ribnjaka posebno vodi zemljište, posebno voda, posebno infrastruktura, a upravljanje dodatno otežava plaćanje vodnih naknada. Definiranjem ribnjaka kao jedinstvene cjeline poslovanje će se znatno olakšati i - poboljšati - rekao je Krešimir Kuterovac, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish