Najave

Jutarnji: Od jeseni za hranu 3500 kuna više

  • Ispis
Utjecaj cijena na svjetskim tržištima prelit će se i na Hrvatsku. S ‘tihim tsunamijem’ Hrvatska bi se mogla suočiti najesen

kruh-u-ruciZAGREB -“Tihi tsunami”, kako UN-ov Svjetski program za hranu naziva sadašnju globalnu krizu hrane, već je pogodio mnoge zemlje Azije zbog poskupljenja riže, ali panika se širi i prema razvijenom dijelu svijeta. Istraživanja u Velikoj Britaniji pokazala su da će prosječna obitelj godišnje trošiti 800 funti više za hranu, a u SAD-u je jedan trgovački lanac uveo ograničenja na prodaju tako da jedan kupac može dobiti samo četiri pakiranja riže i brašna.
Uznemireni zbog dramatičnog rasta cijena žitarica i odluke pojedinih zemalja da zabrane njihov izvoz, restorani i manji dućani, naime, počeli su stvarati zalihe u očekivanju da će cijene biti još veće. Hoće li “tihi tsunami” pogoditi i Hrvatsku?  

četveročlana je obitelj u ožujku, prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, za hranu morala izvojiti 2233 kune, odnosno 278 kuna više nego u istom mjesecu lani. Godinu ranije, meðutim, košarica prehrambenih proizvoda poskupjela je samo 7 kuna.

Kada idućih 12 mjeseci ne bi bilo novih poskupljenja, to bi značilo da će četveročlana obitelj za hranu morati godišnje izdvojiti oko 3500 kuna više nego godinu ranije. No, malo je izgledno da će tako i biti.

Premda o tome još ne žele javno govoriti, pojedini domaći proizvoðači i trgovci najavljuju da bi Hrvatsku već na jesen mogao zahvatiti novi val poskupljenja. 

Intervencije Vlade

Utjecaj cijena na svjetskim tržištima prelit će se i na hrvatsko, a to već potvrðuju i zahtjevi seljaka za dvostruko većim cijenama žitarica. Pekari su već najavili minimalni rast cijene kruha od 10 posto, dok mljekari još pregovaraju s ministarstvom oko nove otkupne cijene. Stižu i najave da bi značajno moglo poskupjeti i meso čija je cijena još uvijek stabilna, ponajviše zbog dvije intervencije Vlade na tržište.

“Realna cijena mesa trebala biti i dvostruko veća od sadašnje”, smatraju u jednoj domaćoj mesnoj industriji. Zbog visokih cijena uljarica na svjetskom tržištu za očekivati je i novi rast cijena ulja.

Rast cijene pšenice

Iako hrvatske vlasti poručuju da nema argumenata za rast cijena, proizvoðači upozoravaju da jedino rastom cijena mogu održati profitabilnost. Unatoč boljoj žetvi u svijetu, ističu, u svijetu neće doći do očekivanog pada cijena žitarica.

Na robnim burzama pšenica se već sada za kraj ljeta ugovara po cijeni od 203 eura za tonu, dok je lani iznosila samo 160 eura. Još dramatičnija je situacija s uljaricama, pa se tako suncokretovo ulje ugovara za kraj ljeta po cijeni od 1100 eura za tonu, dok je lani iznosila samo 680 eura.

Dok problem poskupljenja hrane Vlada još uvijek rješava kroz kontrolu cijena i novčane intervencije, svjetske financijske institucije predlažu posve novi pogled na poljoprivredu. Tako je ovih dana Europska banka za obnovu i razvitak vladama u tranziciji uputila pismo u kojem ih savjetuju da povećaju investicije u poljoprivredu jer je to jedini način da se proizvodi više hrane te obuzdaju cijene i inflacija.

Mjere koje vlade sada povlače, poput kontrole cijena, kvota, subvencija i intervencija u konačnici mogu biti kontraproduktivne i imati negativan utjecaj na ljude i tržište, upozoravaju iz EBRD-a.

Preporučuju da vlade porade na poboljšanju infrastrukture od farme do tržišta te unaprijede tržišna pravila i institucije kako bi visoke cijene farmerima bile dovoljno poticajne da povećaju ponudu. To znači da bi se u Hrvatskoj, meðu ostalim, trebala angažirati veća sredstva za pokretanje proizvodnje na velikim površinama koje se sada ne obraðuju te pokrenuti program za odvodnju i navodnjavanje.

 Svjetski program za hranu predviða da će se do 2030. svjetska potražnja prehrambenih proizvoda povećati za čak 60 posto. Stručnjaci su suglasni da je potrebna velika promjena, agrarna “renesansa” ili “revolucija”.

U EU farmeri su posljednjih godina prestali koristiti 3,8 milijuna hektara obradivog zemljišta da bi riješili probleme viška hrane, a sada se razmišlja kako tu zemlju vratiti u proizvodnju. I u Hrvatskoj je ove godine pod pšenicom zasijano manje površina nego prethodne godine.

Problem biogorivo

Jednim od važnijih razloga poskupljenja hrane smatra se upotreba zemlje za uzgoj žitarica namijenjenih proizvodnji biogoriva, kao i poticaji koje su vlade za to odobravale, a sve je više upitan i ekološki učinak koji se time želio postići. Svjetski lideri stoga postavljaju pitanje koliko je isplativo i moralno koristiti zemlju za uzgoj žitarica namijenjenih proizvodnji biogoriva, dok mnogi gladuju.

Britanski premijer Gordon Brown najavio je da će od EU zatražiti revidiranje cilja prema kojem bi se udjel biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva trebao povećati na 10 posto do 2010.

Kriza hrane opasno će destabilizirati 33 zemlje

 Tridesetogodišnje razdoblje relativno stabilnih cijena osnovnih prehrambenih namirnica, tzv. Goldilocks era, iza nas je. Koji su glavni uzroci  krize hrane i kako je prevladati?

Što je prouzročilo rast cijena hrane?

Rast svjetske populacije  znači trošenje resursa poput vode, tla i nafte. Cijena žitarica porasla je i zbog njihove povećane potražnje kako bi se prehranila stoka u Kini, čija rastuća srednja klasa želi jesti meso. Tu je i trogodišnja suša u Australiji, napetosti na tržištu jer je nekoliko zemalja prestalo izvoziti žitarice špekulirajući da će tako više zaraditi, te velika potražnja za kukuruzom kao sirovinom za biogorivo.

Zašto je riža problem?

Od siječnja 2007. cijena  riže gotovo se utrostručila jer su velike površine tla u nekim zemljama, tradicionalnim uzgajivačima, naglo urbanizirane. Istodobno, pojačana potražnja za mesom rezultira time da azijski seljaci napuštaju uzgoj riže. Poplave u Indoneziji i Bangladešu te hladno vrijeme u Vijetnamu i Kini utjecali su da se zalihe riže značajno smanje.

Tko je najteže pogoðen?

Siromašne zemlje. Sadašnja bi kriza mogla op-asno destabilizirati 33 zemlje. Neravnoteža u opskrbi hranom zadržat će se barem do 2010.

Što možemo učiniti?

Farmeri u razvijenim zemljama intenzivnije će uzgajati usjeve; predviða se da će se u EU ove godine uzgojiti 13 posto više žitarica. Meðu dobitnicima će biti i farmeri u SAD-u, Brazilu, Argentini, Kanadi i Australiji.
Jutarnji.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish