Pankretić: Vrijeme poljoprivrede tek dolazi

Što je dosadašnji screening pokazao i koje su to promjene na kojima sada intezivno moramo raditi?

- Ispunili smo sve zadatke koje smo dobili nakon screeninga, a sad je na redu izrada pregovaračkog stajališta. Europsko zakonodavstvo i direktive nešto je čemu težimo već dugi niz godina, a sada ćemo neke stvari morati malo ubrzati, ali ne kako bismo napravili nekakvu papirologiju za Bruxelles, nego da te reforme budu dobre za nas u cjelini. Tu prvenstveno mislim na povećanje ukupne proizvodnosti, zaštitu domaćih proizvoðača i bolji sustav potpora. Realno, poljoprivreda je jedno od područja pregovora koje će se posljednje zatvoriti, a to je negdje potkraj ljeta sljedeće godine. U pregovorima ćemo svakako voditi brigu o interesima domaće proizvodnje.

Za koja ćemo područja tražiti prijelazna razdoblja?

 - Za sada je sasvim sigurno da će to biti u dijelu zabrane prodaje zemljišta strancima. Upravo smo napravili dokument u kojem sasvim jasno tražimo zabranu prodaje u sljedećih 12 godina. U ovim drugim dijelovima neće biti mnogo prijelaznih razdoblja, nego će se više voditi bitka s koje ćemo razine povlačiti sredstva iz središnjeg fonda u Bruxellesu.

Na koja sredstva možemo računati?

- Većina zemalja krenula je sa 25 posto potrebnih sredstava. Mi ćemo pokušati krenuti sa što većim postotkom, kako bi što prije došli u rang starih članica EU-a. Ono što ne budemo mogli povući iz EU-a, morat ćemo u tom prvom razdoblju nadoknaditi iz nacionalnog proračuna.

Vratimo se na reforme...

- Jedna od prvih reformi je sustav potpora po gospodarstvu. Danas imamo više od 200 različitih potpora. To je nešto što u EU-u ne prolazi, pa moramo ići na potporu svakom gospodarstvu registriranom u Upisniku. Zasada idemo na promjenu Zakona o potporama kojim ćemo omogućiti da svako obiteljsko gospodarstvo može dobiti potporu, a kasnije ćemo te potpore morati usklaðivati s onim europskim. Primjerice, europski mali proizvoðači mogu godišnje minimalno dobiti i do 10.000 eura potpore. Uvodimo takoðer i neke promjene dohodovnih potpora, tako da ljudi koji se cijeli život bave poljoprivredom, a nemaju mirovine ni prihoda od poljoprivrede, budu stimulirani prodati zemljište koje više ne mogu obraðivati. Na taj ćemo način to zemljište moći uključiti u promet, što će pridonijeti okrupnjavanju zemljišta kao jednom od najvažnijih uvjeta za konkurentnost.

Provedeni su neki pilot-projekti za okrupnjavanje. Kakvi su rezultati i u kojem će se smjeru dalje ići?

- Projekti koje smo radili sa švedskom vladom dali su odreðene rezultate, no Hrvatska ima još oko milijun hektara zemljišta koje treba staviti u funkciju. Trenutačno imamo oko 700.000 hektara koji su u poticajima, a izmjenom Zakona o potporama taj će se broj možda povećati na milijun. Ako od ukupnih 2,7 milijuna hektara oduzmemo oko 700.000 hektara pašnjaka, ostaje još oko milijun hektara koje sad nitko ne koristi. Vidimo da su globalne potrebe za hranom i energentima vrlo velike, tako da poljoprivreda definitivno ima šansu. Hrvatska, dakle, u tom kontekstu ima dobru perspektivu jer još uvijek ima i slobodnog zemljišta, ali i druge potrebne kapacitete.

Mijenja se i Zakon o poljoprivrednom zemljištu.

- Izmjenom tog zakona ubrzat ćemo rješavanje problema raspolaganja tim zemljištem. Konkretno, do sada su se morale ishoditi tri suglasnosti za program raspolaganja, a od sada će biti potrebna samo jedna. O načinu raspolaganja odlučivat će gradovi i općine, a mi ćemo ih kontrolirati tako što ćemo biti drugi stupanj, tj. razmatrat ćemo i odgovarati na žalbe. Morat ćemo takoðer definirati još detaljnije kriterije za kupnju tog zemljišta, čime ćemo izbjeći dosadašnja mešetarenja koja su bila moguća zbog stalnog rasta cijena zemljišta. Sada će zemljište moći kupiti samo onaj tko se doista bavi poljoprivredom. Razmatramo takoðer i mogućnost prvokupa, prema kojem bi država dala mogućnost nekome tko stalno razvija proizvodnju, da ima prioritet kod otkupa one zemlje koja mu je potrebna. Zbog toga nam je, meðu ostalim, potrebna i agencija za upravljanje  zemljištem jer će onda agencija moći otkupiti zemljište i dalje ga prodavati prema prioritetima za okrupnjavanje. Tu još moramo ojačati i mrežu savjetodavaca, koji onda mogu doći do proizvoðača, vidjeti njegove potrebe, te mu biti na usluzi u svakom pogledu. Slovenija, primjerice, ima gotovo dvostruko više savjetodavaca nego što ih imamo mi.

Povećavate potpore za kapitalna ulaganja sa 25 na 40 posto. Vrijedi li to za sva ulaganja, bez obzira na vrstu proizvodnje?

- Svatko tko investira u kapitalne projekte može od države, još ove godine, očekivati povrat do 40 posto uloženih sredstava. Pravilnik je još u izradi, ali već sada sa sigurnošću mogu reći da će se limiti koji su do sada bili, primjerice, za razvoj stočarstva, vinogradarstva ili nečeg drugog sigurno udvostručiti. To vrijedi i za ekološku i tzv. integralnu proizvodnju koja može ići uz elitni turizam.

Je li točna informacija da ne možemo imati više vinogradarskih površina nego što ih sada imamo? 

- To nije točno! Ne treba se ljude plašiti, samo neka rade. Mislim da imamo još prostora za ubrzanu sadnju vinograda i dugogodišnjih nasada, te da tako možemo osigurati bolju poziciju prilikom ulaska u EU. Nitko nas u tom pogledu ne ograničava, no, jasno, proizvoðači sami moraju naći niše u kojima će se dalje razvijati, a država će i dalje pomagati. Evo, kao što smo obećali, ukinuli smo i zakon o nula promila.

Kako postići da se odreðene ratarske kulture, primjerice kukuruz i pšenica, uzgajaju na većim površinama?

- Mislim da to više neće biti nikakav problem jer ta proizvodnja, zbog velikog rasta cijena u posljednjih godinu dana na globalnom tržištu, postaje jako isplativa. Plasman, dakle, nije nikakav problem i Hrvatska tu ima veliku šansu za izvoz. Treba, naravno, uložiti još u melioraciju i ureðenje zemljišta kako bismo imali veće prinose.

A uljarice? Njih je definitivno premalo i za domaće potrebe.

- Sad dolazimo do onog dijela u kojem sam govorio da imamo oko milijun hektara zemljišta koje moramo staviti u funkciju. Prostora, dakle, za veću proizvodnju imamo, ali će se u tom smislu morati potruditi i sami uljari jer jamčenjem otkupa mogu male proizvoðače potaknuti na proizvodnju.

Otkup je generalni problem malim proizvoðačima. Uz to, žale se i na kašnjenje u isplati.

- Zato je važno da krenemo s osnivanjem zadruga jer udruženi proizvoðači lakše mogu pregovarati o cijeni i načinu plaćanja, ali i jeftinijoj nabavi repromaterijala. Takoðer, lakše mogu doći do potrebne stručne pomoći. Ministarstvo će osnivanje pomoći sa sufinanciranjem plaća direktora zadruga. Zadruge su rješenje za sve probleme malih proizvoðača, bez obzira čime se bave. 

REGISTAR FARMI I IDENTIFIKACIJA ZEMLJIŠTA

U Ministarstvu trenutačno rade na uvoðenju integralnog administrativnog kontrolnog sustava, bez kojeg se u EU-u ne mogu dobiti poticaji. On podrazumijeva identifikaciju svih čestica na kojima postoji proizvodnja te jedinstveni registar domaćih životinja i farmi. Za zemljište se moraju napraviti digitalne orto-foto karte, na kojima će biti označena svaka čestica na kojoj se proizvodi te komu pripada. Stvaranje registra životinja i farmi je pri kraju, do sada je upisano oko 23.000 farmi. Kako je rekao ministar Pankretić, oba će sustava omogućiti kvalitetnu evidenciju svega onog što se proizvodi, što je i uvjet za dobivanje poticaja. Uz to, farmama će to smanjiti troškove veterinara, olakšati preventivu, ali će omogućiti i lakše i brže reagiranje nadležnih službi u slučaju nekih bolesti.

www.privredni.hr