Najave

Količine za otkup puževa odreðuje Ministarstvo kulture

  • Ispis
puzevi-rukaBELI MANASTIR - Iako je otkup puževa zapravo počeo još 1.travnja, za sada ih skupljači ne donose jer im vremenske prilike ne idu naruku. Sušno razdoblje, naime, ne pogoduje pužarima jer u prirodi nema ni puževa. Pužarstvo će, sudeći po socijalno-ekonomskoj situaciji u Baranji, mnogima biti dodatni izvor prihoda pa u besparici ovih dana gledaju u nebo nadajući se obilnijim kišama kako bi se moglo krenuti uz živice i kanale pa napuniti vreće vinogradskim puževima. Za sada je besposlen i višegodišnji otkupljivač puževa Mišo Jovanović iz belomanastirske Tesline ulice 20, jer je posao krenuo loše, a ako je suditi po onoj po jutru se dan poznaje - ne piše mu se dobro. - Bojim se da se ne ponovi prošla, topla i sušna godina, kada su otkupljene vrlo skromne količine - kaže, napominjući kako će vrijeme do posljednjeg dana otkupa, 15. svibnja, vrlo brzo proći.

Pojašnjava kako radi za našičku tvrtku "Droga", a osim u Belom Manastiru, imaju organiziran otkup i u Dardi, Dražu, Kneževim Vinogradima i Podolju.
- Otkupljuju se kalibrirani puževi, veći od 34 milimetra, a cijena im je tri kune za kilogram. Dobro je to što se novac isplaćuje odmah - tvrdi, prisjećajući se i one uspješne 2006. godine, kada je dnevni otkup bio izmeðu 400 i 500 kilograma.
Te je godine u jednom danu otkupljeno rekordnih 2.000 kilograma "rogatih" životinjica. Govoreći o samom načinu otkupa, kaže kako je neobično da ovlaštenim tvrtkama rokove za otkup odreðuje Ministarstvo kulture, koje propisuje i količine dozvoljene za otkup. U sklopu ovog ministarstva, naime, djeluje i Uprava za zaštitu prirode koja se izmeðu ostalih svojih aktivnosti brine da pužolov u prirodi bude kontroliran kako ne bi došlo do istrjebljenja tih životinja. Tako vlasnica našičke "Droge" Ljubica Vijant ističe da je posao otkupa vrlo osjetljiv i nepredvidljiv pa i ona kao primjer navodi odličnu 2006. godinu kada se u otkupu našlo 250 tona puževa.
- Protekle godine otkupljeno je vrlo skromnih 30 tona puževa.

Za ovu godinu Ministarstvo kulture odobrilo mi je da u sezoni od 1. travnja do 15. svibnja mogu otkupiti do 260 tona, ali se još ne zna što će biti - ističe, konstatiravši kako vremenska prognoza nije nimalo obećavajuća. Kako bilo da bilo, svi otkupljeni puževi transportirat će se u Bosnu i Hercegovinu na preradu, a iz susjedne države baranjski će puževi, kao i prijašnjih godina, biti odvoženi, kao vrhunska gurmanska delicija, u Italiju, Grčku, Francusku i druge države Europe. Domaće tržište za puževe je prilično nezainteresirano pa se gotovo sve količine puževa skupljenih u prirodi, kao i onih iz uzgoja s farmi, mogu izvoziti. Kod nas se godišnje potroše prilično mizerne količine ove hranjive delicije, dok, Francuzi, primjerice, u istom razdoblju pojedu više od 250.000 tona puževa. Italija je, pak, 2005. godine uvezla 33.000 tona puževa. U našim je krajevima još uvijek prioritetna hrana neke sasvim druge vrste pa će Baranjci i Slavonci izmeðu puža i kulena zasigurno birati - ovo drugo.

Puževe nudi jedino “Baranjska kuća”

Sukladno gurmanskom raspoloženju Baranjaca i Slavonaca, puževi su vrlo rijetko na menijima ugostiteljskih objekata. Na upit imaju li puževa, mnogi su odgovorili kako im ne pada na pamet nuditi ih gostima. Jedini potvrdan odgovor dobili smo, a gdje drugdje nego u jedinom baranjskom etnoselu Karancu. "Imamo puževe, a služimo ih u umaku od kopriva", kaže Vlado Škrobo-Bajo, vlasnik karanačke "Baranjske kuće", pa tko voli nek' izvoli…

www.glas-slavonije.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish