Najave

Državi pravo da prva otkupi zemlju od seljaka

  • Ispis
poljoprivreda-logoZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede priprema novu zemljišnu reformu kako bi u funkciju stavilo oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta koje danas nije obraðeno, a u vlasništvu je seljaka. Nova će reforma prvo obuhvatiti izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji bi trebao biti gotov u roku nekoliko mjeseci, a već potkraj ove godine osnovat će se zemljišni fond, kao i agencija za zemlju putem koje će se odvijati cjelokupna prodaja zemlje. Tako nam je rekao državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Krešimir Kuterovac. Konkretno, namjera je države da se cjelokupna prodaja zemlje odvija putem državnih institucija kako bi se tako započelo s okrupnjavanjem poljoprivrednih gospodarstava. Primjerice, ako netko odluči svoju zemlju prodati, morat će to učiniti putem zemljišnog fonda, pri čemu će država imati pravo prvokupa.
Nakon toga će se zemlja prodavati prema odreðenim prioritetima, a prednost pri kupnji imat će obiteljska gospodarstva. Tako bi se ubrzalo okrupnjavanje imanja, što je najveći problem u Hrvatskoj već dugi niz godina. Uspije li ta reforma, Hrvatska bi mogla obraðivati oko 2,5 milijuna hektara zemlje, što bi joj osiguralo samodostatnost u mnogim proizvodnjama, kaže Kuterovac. Objašnjava kako je cilj reforme da se smanji špekulativna kupnja zemlje po jeftinoj cijeni i čekanje da se ulaskom u EU njezina cijena jako poveća, odnosno da se pomogne farmerima koji nemaju zemlju da uz pomoć kreditnih linija kupe zemlju i tako okrupne svoje imanje i spreme se za konkurenciju u EU.

Nacionalno blago

- Zemlja je nacionalno blago, a ako se zna da hektar najkvalitetnije zemlje u Slavoniji stoji od 2000 do 3000 eura, dok u EU takva zemlja stoji i do 20.000 eura, važno je da ju stavimo u funkciju i obraðujemo - kaže Kuterovac. Reformom odredit će se da pravne i fizičke osobe mogu imati najviše 300 hektara zemljišta.

Reforma da, ali s manjim utjecajem države

Stipan Bilić iz HUP-a kaže kako je potrebna zemljišna reforma i stavljanje zemlje koja se ne obraðuje u funkciju, no da država ne bi smjela imati preveliku ulogu u tom procesu. Neke su zemlje uvele porez na naturalnu potrošnju kako bi seljake primorale da obraðuju ili prodaju zemlju. Naime, porez se plaća na proizvode koji se mogu proizvoditi na toj zemlji. U tom slučaju državu nije briga proizvode li oni štogod ili ne, samo naplaćuje porez. Takav su model imali Nijemci.

Jutarnji.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish