Najave

Poljoprivreda.info: Razmnožavanje kupine

Izdanci i prevremene (bočne) grančice povijaju se i vrhovi vertikalno postavljaju u jame ili kanale dubine 10-15 centimetara. Zatim se zagrnu sitnom, rastresitom zemljom, koja se blago nagazi i zalije s dva-tri litra vode. U nižim i toplijim područjima ožiljavanje može početi prvih dana avgusta, a u višim početkom septembra.

Ožiljavanje vrhova izdanaka jedan je od najvažnijih i najčešćih načina razmnožavanja kupine bez bodlji puzajućeg porasta. Može se primenjivati u rodnim zasadima i posebno zasnovanim matičnjacima. Prema recima dr Mihaila Nikolića, profesora Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, proizvodnju sadnica u rodnim zasadima prate mnogi problemi. Teško se može očuvati čistoća sorte, slabija je zdrastvena kontrola sadnog materijala, otežana primena agrotehnike u kupinjaku i berba, posebno sorti kasnijeg zrenja.

Sigurnija i kvalitetnija je proizvodnja sadnica u specijalizovanim matičnim zasadima, u kojima je garantovano zdrav i sortno čist početni sadni materijal. Uz to, obavezna je primena svih agrotehničkih mera i rigorozna zdrastvena kontrola.

U nižim i toplijim područjima ožiljavanje može početi prvih dana avgusta, a u višim početkom septembra. Rano povijanje i zagrtanje ima za posledicu prorastanje ili izvlačenje izdanaka iz jamica. Ako se zakasni (zbog nižih temperatura zemljišta i kratkog vremena za ožiljavanje), dobijeni izdanci imaće slabije razvijen koren i moći će da se koriste tek u proleće.

Postupak je jednostavan. Izdanci i prevremene (bočne) grančice povijaju se i vrhovi vertikalno postavljaju u jame ili kanale dubine 10-15 centimetara. Zatim se zagrnu sitnom, rastresitom zemljom, koja se blago nagazi i zalije s dva-tri litra vode. Zbog razlika u porastu izdanaka, ovaj postupak ponavlja se nekoliko puta u razmaku od sedam do deset dana.

Najkvalitetnije sadnice dobijaju se ručnim zagrtanjem. Mašinskim putem je brže i jeftinije, meðutim zbog kosog položaja sadnice su lošije ožiljene.

Umesto u zemlju, vrhovi izdanaka mogu se položiti u posebne kontejnere ili posude od presovanog treseta napunjene kompostom, sa kojima se ukopaju u zemlju i nagrnu. Tako su olakšani vaðenje i transport, a čuva se i osetljiv koren. Sadnica se na stalno mesto sadi zajedno s posudom, kroz čije zidove probija koren i koja se kasnije raspada.

Dr Nikolić podseća na značaj zdrastvene kontrole prilikom proizvodnje u rodnim zasadima. Takode, iz zasada se uklanjaju žbunovi čim se primete i najmanji tragovi virusnog oboljenja. Vrhovi izdanaka povijaju se i zatrpavaju u uskim trakama, što bliže matičnim žbunovima, da ne bi ometali berbu i da bi se izbeglo gaženje i oštećenje zagrnutih izdanaka.


Poljoprivreda.info

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish