Najave

Talijani uče Istrane kako unaprijediti proizvodnju

  • Ispis
trznica-istraPULA - Pulska tržnica poznata je kao najskuplja u Hrvatskoj. Nije ni čudo kad u nju stiže voće i povrće iz cijelog svijeta: kilogram španjolskih jagoda stoji 30 kn, rajčica istog podrijetla 15 kuna, banane iz Ekvadora su 10 kuna, a posebna su atrakcija kruške viljamovke koje stižu iz daleke Južnoafričke Republike i prodaju se po 16 kuna. Naðe se tu i domaćih proizvoda: zlatni delišes iz Donjeg Miholjca jeftiniji je 4 kune od talijanskog jonagolda koji stoji 16 kuna, a ove godine umjesto nizozemskog na štandovima ipak prevladava krumpir iz središnje Istre, Motovuna i Cerovlja, koji se prodaje po 5 kuna.
I dok voće u Pulu stiže iz uvoza, povrće je uglavnom iz istarskih vrtova, a uz velike količine zelenja i rotkvica najpopularnije su trenutno šparoge koje se prodaju po 20 kuna za mac. Istina je da na pulskoj tržnici nema istarskog voća, a ako ga ima, preskupo je. S druge strane, središnja Istra jako je zapuštena, iako ima bogomdane terene za uzboj voća, pogotovo u okolici Butonige.

U Istri bi mogle odlično uspijevati rane sorte krušaka, jabuke, trešnje, jagode i breskve, a za tim voćem je na tržnici velika potražnja, pa se masovno uvozi. Nažalost, malo je proizvoðača, mali su posjedi i zbog toga su nekonkurentni velikim dobavljačima iz inozemstva. U Pulu uglavnom stiže roba iz velikih skladišta iz Italije, Španjolske i Makedonije, koji imaju nižu proizvodnu cijenu zbog proizvodnje na velikim plantažama, čime diktiraju tržišne uvjete.

Radi se o voću standardne srednje kvalitete iako nije iz ekološkog uzgoja - kaže Andrija Draguzet iz Agencije za ruralni razvoj Istre. Ova institucija u sklopu programa prekogranične suradnje INTEREG IIIA upravo provodi meðunarodni projekt Adria-Food Quality, čiji je cilj promicanje proizvodnje kvalitetnog voća, povrće i stoke na prostoru susjednih obala Jadrana.

Talijanski kolege pomažu istarskim poljoprivrednicima da unaprijede domaću proizvodnju i njome zamijene prevelik uvoz voća i povrća, te da uvedu europske standarde i certifikate kvalitete u proizvodnji zdrave hrane.

"Da bismo povećali domaću proizvodnju, hitno je potrebno riješiti pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta, koje treba raspodijeliti i dati u zakup zainteresiranim poljoprivredicima, a ima ih puno. Treba provesti i okrupnjivanje poljoprivrednih posjeda, educirati proizvoðače i planirati proizvodnju, a certificirane ekoproizvode plasirati putem zadruga", kaže Draguzet.
Jutarnji.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish