Najave

A novac bi mogao rasti na stablu

  • Ispis
kruske-smail
Bez obzira na lijepe želje da hrvatski proizvodi krase naše stolove, stanje u domaćem voćarstvu je iznimno nepovoljno. Hrvatska proizvodi dostatne količine jedino mandarina i, u posljednje vrijeme, jagoda. Porazno je što na domaćem tržištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo 50 do 60 posto potreba za jabukama i samo 10 posto za kruškama. Voćnjaci u Hrvatskoj zauzimaju oko 43.000 hektara ili 3,5 posto poljoprivredne proizvodnje, što je vrlo mali postotak kada se uzme u obzir činjenica da Hrvatska ima povoljne klimatske i pedološke uvjete kao i tradiciju voćarske proizvodnje, kako kontinentalnog, tako i mediteranskog voća. Prosječna godišnja proizvodnja voća iznosi oko 180.000 tona, pri čemu je oko 95 posto voćnjaka u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Od srpnja 2004. godine na snazi je Operativni program podizanja višegodišnjih nasada; od tada je podignuto 7500 hektara novih nasada, a planira se 15.000. Tek kada ta stabla počnu davati plod, dogodit će se značajniji pomaci u proizvodnji nekih vrsta voća. Primjera radi, u Splitsko-dalmatinskoj županiji u tijeku su pripreme za podizanje novih 46 hektara nasada trešanja, sa 120.000 stabala koje podiže tvrtka Vrni. Riječ je o najvećem nasadu trešanja u Europi.

“Procjenjuje se da bi Hrvatska mogla izvoziti voća u vrijednosti oko 400 milijuna američkih dolara i da bi uz to imala dostatne količine za domaće tržište. Meðutim, u ovom trenutku u potpunosti smo ovisni o uvozu voća”, ističe Danica Poparić Majić iz HGK-a.

Uvoz voća 2006. godine iznosio je 170.012 tona ili 122.049.081 dolar, a izvoz samo 26.926 tona, odnosno 13.058.260 dolara. Pokrivenost uvoza izvozom kod voća je iznosio samo 16 posto, dok je taj postotak kod voćnih preraðevina nešto povoljniji i iznosi 23 posto.
Poduzetnici kao izvore financiranja najčešće koriste sredstva Županije i lokalne samouprave, zatim vlastita sredstva te sredstva iz sustava državnih poticaja.

“Poduzetnik ima razne mogućnosti potpore. Meðutim, jako je slaba koordinacija izmeðu Splitsko-dalmatinske županije, koja je namijenila novac za poticanje proizvodnje raznog voća, i lokalne zajednice. Dio tog novca koji je namijenjen vrgoračkom području, primjerice, lokalne vlasti su preusmjerile samo u vinogradarstvo. Na taj način je moja tvrtka, kao najveći proizvoðač jabuka u županiji, ostala bez poticaja”, ističe Lujo Mihaljević, vlasnik tvrtke LM-Commerce.
www.privredni-vjesnik.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish