Iako se slavonski stočari ale kako proizvodnja bikova, teladi ili svinja nije isplativa zbog skupe hrane i nelojalne konkurencije uvoznog mesa, proizvoðači mlijeka uglavnom su zadovoljni i ne kukaju.
{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
DONJI MIHOLJAC - Stjepan Bistrović, predsjednik Hrvatskog saveza proizvoðača mlijeka, najavio je kako će najkasnije u sljedećih nekoliko dana vie od tisuću ogorčenih mljekara, u znak nezadovoljstva zbog katastrofalnog stanja u mljekarstvu, prolijevati mlijeko po ulicama, ispred Ministarstva poljoprivrede, obustaviti isporuku toga proizvoda, a dječjim vrtićima i domovima umirovljenika besplatno dijeliti mlijeko.
Paralelno s tim, mljekari će se traktorima uputiti u Zagreb, gdje će zatraiti ostavku ministra Boidara Pankretića, a do sada ih je spremno najmanje tri tisuće. Krizni stoer proizvoðača mlijeka s predstavnicima trinćst udruga priprema posljednje pripreme za prosvjed.
{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
MARJANčACI - Jo nakon zavretka srednje kole 1991. godine, tada 19-godinji Branko Kokić iz Marjančaca odlučio se za poljoprivredu kao ivotni poziv. U obitelji u kojoj se poljoprivredna proizvodnja prenosila s koljena na koljeno, Branko je odlučio učiniti vie, proiriti proizvodnju i modernizirati obiteljsko gospodarstvo. Nakon 15 godina mukotrpnog rada, milijunskih ulaganja i neprestanog usavravanja, Branko je jedan od najnaprednijih i najuzornijih proizvoðača mlijeka ne samo na području Valpovtine nego i na području Osječko-baranjske upanije. No, posljednje su godine i za njega osobito teke.
{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
SISAK - Ekoloka je janjetina predstavljena u restoranu Cocktail gdje će od idućeg tjedna biti u svakodnevnoj ponudi, a moći će se naći i u mesnicama Promes Cvanciger. Ekoloka proizvodnja mesa nije masovna. elja nam je ljude upoznati da postoji i takav način proizvodnje - izjavio je Rodoljub Ðakula u restoranu Cocktail na predstavljanju ekoloke janjetine proizvedene na obiteljskoj farmi Ðakula u Sjeverovcu.
{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
KRAPJE - Prije neto manje od četiri godine na panjake Orlince, u blizini naselja Krapja, djelatnici Parka prirode Lonjsko polje dopremili su 20 goveda podolaca.
Krdo podolaca brzo se povećalo i danas na oko 50 hektara povrine nesmetano pase čak 68 podolaca.
{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je značajno povećana proizvodnja i kvaliteta mlijeka. Lani je, prema podacima Hrvatskog stočarskog centra, u Hrvatskoj proizvedeno ukupno 653.850.986 litara mlijeka, to je za 130 milijuna litara mlijeka vie nego 2003. godine, kada je ukupna proizvodnja bila 525.028.000 litara.
Najveći pomak u proizvodnji, ali i kvaliteti mlijeka učinjen je do sada na području Osječko-baranjske upanije gdje su, primjerice, lani proizvedene 102.578.132 litre mlijeka, a 2003. godine upola manje, odnosno 55.325.180 litara mlijeka. Osječko-baranjska upanija tako je po količini proizvedenog mlijeka na drugom mjestu od svih upanija (prva je Bjelovarsko-bilogorska), a po kvaliteti na prvom mjestu.
{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
BONJACI - Na sve tei poloaj poljoprivrednici se ale svakodnevno i ističu kako ih drava sve manje stimulira to dodatno ugroava njihov teak poloaj. Jedan od onih koji dijele to miljenje je i Marjan Prgić koji ivi u Bonjacima sa suprugom, troje djece, te roditeljima i bratom. U blizini njihove kuće otac Pejo je prije desetak godina sagradio obiteljsko gospodarstvo u kojemu se danas nalazi 39 goveda, od čega 20 muznih krava.
VARADIN Stjepan Bistrović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvoðača mlijeka, obznanio je da je udruga postala članom Europskog udruenja proizvoðača mlijeka.
Dodue, krajnji je cilj proizvoðača mlijeka bio da otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj dostigne onu u zemljama EU. Ovim smo članstvom mi stigli na pola toga puta kazao je Bistrović.
Hrvatski peradari zatraili od Ministarstva da se na tri godine odgodi usklaðivanje sa zahtjevima Europske Unije
BUZET - Kokice se šeću po dvorištu. Iz štale se čuje roktanje svinja.
Nonić priprema vola za rad u polju. Na koronama sve bijelo od istarskih
koza i ovaca. Ove prizore moete vidjeti samo u filmovima. Tko u
današnje moderno doba još nema betona ispred svoje kuće, a ne daj Boe
da se tuda šeću još i koze! Svojim je kvalitetnim mlijekom istarska koza othranila mnoge naraštaje,
pa nije ni čudo da su joj Istrijani dali počasno mjesto na njihovu
grbu. No, kako stvari stoje, od istarske koze Istrijanima će ostati
samo slika jer simbol poluotoka - izumire. Pedesetih godina prošlog
stoljeća u Istri je bilo više od deset tisuća koza, danas ih ima samo
oko dvije tisuće.
