Najave

Samo visoka kvaliteta osigurava plasman i tržište


Šest godina za redom osvajati zlatnu medalju za svoj kulen, gdje je iz godine u godinu konkurencija sve veća, nije bilo ni malo jednostavno ni lako. Unatoč svemu tomu to je uspjelo obiteljskom gospodarstvu Vjenceslava Hruške iz Bjeliševca, iz Požeško-slavonske županije, koji godišnje proizvede oko 1.200 kulena.

"Svjestan činjenice da će mojim stopama ići i sin Damir, kojega zanima proizvodnja kulena, ove sam godine u poduzetničkoj zoni Kutjeva kupio poveću parcelu za gradnju objekta. Tu bi proizvodili kulen dok bi samo obiteljsko gospodarstvo ostala svojevrsna sirovinska baza za proizvodnju svinja ali i prijem turista. Uz obiteljsku kuću prije nekoliko godina izgradili smo kušaonicu koja može primiti 50 gostiju. Uz degustaciju tako ih možemo upoznati s našom proizvodnjom. Vrijeme i tržište stalno nas tjeraju na nove pomake i sigurno je da ne možemo ostati na sadašnjoj proizvodnji. Ulazak u EU tražit će drukčiji pristup i u količini i u kvaliteti i pripremi kulena", kaže Vjenceslav Hruška, inače predsjednik udruge Slavonski domaći kulen, ne krijući zadovoljstvo što je i ove godine na požeškoj "Kulenijadi" njegov proizvod osvojio zlatnu medalju. Zadovoljstvo je utoliko veće jer je svu pripremu odradio sin Damir kojemu je ovo ujedno i prvo zlatno odličje.

"Ma, jako vam je teško održati visoku kvalitetu. Svi očekuju ono najbolje, no ne mora uvijek tako ispasti. Kako bi meso za kulen bilo što kvalitetnije, sami se bavimo uzgojem svinja. Imamo 16 krmača landrasa i duroka. Za proizvodnju dobrog kulena mora se imati dovoljno kvalitetnog mesa i bijele i crne svinje. Pokušavamo da naše svinje imaju optimalnu starost i težinu. Svinje hranimo prirodnom hranom s našeg imanja, a u ograðenim oborima one imaju dovoljno prostora za šetnju. Za nas proizvoðače nisu rentabilne crne svinje. Mi smo lani pravili jedan pokus i od crne svinje. S težinom od 160 kilograma žive vage dobili smo 20 kilograma mesa za kulen, dok smo, primjerice, od landrasa dobili do 32 kilograma mesa za kulen. Na 20 svinja to je razlike 200 kilograma i malo će koji kulenar to sebi dopustiti. Od nas 120 kulenara možda nas pet tovi crnu svinju", kaže dalje naš sugovornik, dodajući da mu za proizvodnju 1.200 kulena treba 80-ak tovljenih svinja.

"Svih tih 80-ak svinja zaklao sam u Papukovoj klaonici te imam pravo na poticaj. Za velike svinje od 140 kilograma dobivam 200 kuna, a za ostale sto kuna. Više od 50 posto svinja su u toj prvoj grupi. Mislim da su poticaji dobri i da dosta stimuliraju ovu proizvodnju. Za kulen svinje ipak moraju imati i odreðenu starost. Ja sam najbolju šunku imao od svinje stare 15 mjeseci. I sada u oborima imam 80-ak svinja koje tovim za proizvodnju kulena", govori Hruška dodajući kako je upravo "draž" kulena u tomu što svako domaćinstvo ima svoj način njegove priprave, svoj "brand".

Zato je, po njegovu mišljanju, domaća proizvodnja kulena daleko bolja od industrijske. "Ma, možemo mi težiti idealnim higijenskim uvjetima, no svako domaćinstvo ima pravo dati svoj "štih" kulenu. Pa i mi koji se već godinama bavimo proizvodnjom kulena u istim uvjetima i po istoj recepturi, ne uspijevamo svake godine proizvesti jednak kulen. Zato ni ne treba tražiti da svi imamo kulen jednaka okusa i izgleda. Na okus kulena mnogo toga utječe; od samog posuða, klanja do paprike, dimljenja i zriobe u komorama”, kaže dalje naš sugovornik dodajući da zato na tržištu nikada neće biti dovoljno onog domaćeg slavonskog kulena čiju kvalitetu ljudi sve više prepoznaju. Po njemu, zato ni sami proizvoðači na obiteljskim gospodarstvima ne trebaju težiti da svoj kulen vagonima izvoze u zemlje EU već da te male količine budu kvalitetne jer su i potrošači uvijek spremni platiti kvalitetu, pa i po većoj cijeni.

www.glas-slavonije.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish