Najave

"Krava - tele" najisplativija proizvodnja

  • Ispis
U našoj zemlji postoji veliki problem neobraðenog poljodjelskog zemljišta koji je u brdsko-planinskim područjima, kao što su Gorski kotar i Lika, posebno izražen. Najveći dio tog zemljišta u brdskim predjelima odnosi se na travnate površine, odnosno na livade i pašnjake. Istodobno velik problem u Hrvatskoj čini nedostatak govedskog mesa, a proizvodnja je usko vezana uz proizvodnju mlijeka, u kojoj je tele dopunski proizvod. Rješenje ovih problema moglo bi biti u sustavu krava-tele. Sustav krava-tele je u razvijenim zemljama proizvodni sustav iz kojega se dobiva velika većina teladi za tov. Primjera radi, u Europskoj uniji se oko 36 posto svih krava proizvodi unutar ovoga sustava. Osnovne karakteristike ove proizvodnje su manji troškovi prehrane, manje rada, manji troškovi izgradnje objekata, te visoka plodnost goveda, koja bi se trebala kretati izmeðu 85 i 95 posto.

Osnovu ovog sustava čine krave mesnih pasmina ili križanci mesnih i kombiniranih pasmina, dok sirovinsku bazu čine pašnjaci (prirodni i sijani), uz odreðeni dio oraničnih površina. Telad u ovom sustavu ostaje s kravama do starosti od 6-7 mjeseci, kad se odvija i usmjerava u različite oblike tova, zavisno o željenom finalnom proizvodu. Krave proizvedu od 1.200 do 1.800 litara mlijeka u laktaciji, koje se u potpunosti iskoristi za othranu teladi. Veličina stada na farmama u Europskoj uniji kojimamje dominantna ili jedina proizvodnja "krava-tele" kreće se od 80 do 100 krava. Površina zemljišta kojim raspolažu ovakve farme je od 100 do 160 hektara, od kojih oko 80 ha otpada na pašnjake, a 20 na oranične površine na kojima se proizvodi koncentrirana krma, silaža i slama.


Izbor pasmine

Jedna od najvažnijih stvari u organiziranju proizvodnje je odabir pasmine, jer je upravo pasmina jedan od odlučujućih činitelja od kojeg zavisi rentabilnost neke farme.

U sustavu proizvodnje krava-tele koriste se mesne pasmine ili križanci mesnih i kombiniranih pasmina. Pasmine kao što su Hereford, Charolais, Angus, Red Angus, Limousin i mnoge druge specijalizirane pasmine, koje se koriste za proizvodnju mesa širom svijeta, a odlikuju se vrlo velikim potencijalom za rast, dobrom konverzijom grube krme, dobrom mesnatošću i kakvoćom mesa, kao i velikom plodnošću.

Pasmina Charolais nastala je u Francuskoj i danas je jedna od najzastupljenijih pasmina u svijetu za proizvodnju mesa. Koristi se u čistoj krvi ili za poboljšanje mesnih i tovnih odlika domaćih pasmina. U Hrvatskoj takoðer postoji uzgoj Charolais goveda u Centru za travnjaštvo Agromonskog fakulteta u Zagrebu, koja se nalazi na Sljemenu, a spomenuti Centar svake godine održava aukcijsku prodaju bikova.

Može se sa sigurnošću reći da je pasmina Hereford jedna od najvrijednijih i najzastupljenijih pasmina koje se koriste u sustavu krava-tele u svijetu i kod nas. Vrlo je popularna pasmina, jer daje najbolje rezultate u korištenju vrlo loše voluminozne krme, otporna je na bolesti i niske temperature, pa se tako bez problema teli vani u zimskim uvjetima.

Osim u čistoj krvi, dosta je rašireno križanje domaćih kombiniranih pasmina, kao što je Simentalac, s bikovima spomenutih mesnih pasmina. Takva telad dobro su prilagoðena uvjetima domaćeg uzgoja, a i troškovi se višestruko smanjuju, jer nije potrebno nabavljati krave, već se proizvodnja može organizirati na postojećem stadu.

 Faze proizvodnje

Proizvodnja u sustavu "krava-tele" sastoji se od četiri faze: telenje, laktacija, suhostaj i pripust (osjemenjivanje). Za telenje se prakticiraju dva termina - jesenski i proljetni. Krave se u pravilu tele same uz minimalnu asistenciju čovjeka. Ovo se osigurava izborom bikova koji daju manju telad, ali koja će kasnije postizati zadovoljavajuće priraste od oko 800 grama dnevno. Laktacija započinje telenjem i završava odbićem teleta. U razdoblju laktacije krave proizvedu od 1.200 do 1.800 litara mlijeka, koje se u cijelosti koristi za othranu teleta. Ovaj dio proizvodnje traje od 6 do 8 mjeseci.

Suhostaj traje od odbića teleta do idućeg telenja. Zasušenje se može provoditi u razdoblju od nekoliko dana ili odjednom, a u oba slučaja je potrebno poštovati predviðeni postupak. Početkom suhostaja kravama se obrok smanjuje, a sastoji se od slame i ograničenih količina sijena ili travne silaže. Nakon provedenog postupka zasušenja uputno je, kao i kod mliječnih krava, obaviti tretiranje vimena antimastitisnim preparatima. Oplodnja se, zavisno od načina proizvodnje, obavlja umjetnim osjemenjivanjem ili prirodnim pripustom, za koje se koriste licencirani bikovi mesnih pasmina.

Hranidba

Na ekonomičnost oog sustava ponajviše utječe hranidba. Osnovno načelo na kojem se temelji hranidba je korištenjepašnjaka tijekom pašne sezone, dok se u zimskom razdoblju hranidba temelji na voluminoznoj krmi (sijeno, travna sjenaža, različite vrste slama ...) uz dodatak manjih krmiva.
Treba naglasiti da je proizvodnja to ekonomičnija što duže traje pašna sezona. Zato osnovicu ovog sustava čine pašnjaci (prirodni i zasijani) i manje površine oranica na kojima se proizvode krmno bilje i koncentrirana krmiva za zimsko razdoblje.

Postoji još jedan način smanjenja troškova hranidbe, a to je restriktivna hranidba tijekom zime. Pri ovom postupku računa se na korištenje masnih naslaga koje je krava skupila tijekom pašnog razdoblja. Istraživanja su pokazala da je bez ikakvih problema moguće održati proizvodnju, a da krave tijekom zime izgube i 15 posto tjelesne mase.

U agroekološkim uvjetima naše zemlje zimsko razdoblje hranidbe traje od sredine listopoada do druge polovice travnja. U ovom razdoblju hranidbene potrebe krava mogu se zadovoljiti s 25-30 kg travne sjenaže i odreðene količine koncentrata nakon telenja. U ljetnom razdoblju hranidba se zasniva isključivo na paši.

Smještaj

U zimskom razdoblju krave se drže slobodno u poluotvorenim objektima s ispustima ili bez njih. Za smještaj krava u zimskom razdoblju može se koristiti sustav duboke stelje ili sustav ležišta. Sustav duboke stelje može biti organiziran tako da je boks za kravu s teletom u potpunosti nasteljen, površina mu je 10 do 12 četvornih metara, a utrošak stelje je 7 do 8 kg dnevno.U drugom obliku držanja na dubokoj stelji jedan dio boksa sastoji se od betoniranog poda, te je utrošak stelje po kravi manji i kreće se oko 4 do 5 kg dnevno. U sustavu ležišta prostor je podijeljen na ležište za krave, prostor za telad i prostor za držanje bikova. U ovom sustavu držanja utrošak slame po jednoj kravi kreće se oko 0,5 kg dnevno. Prosječne cijene stajališta za krave (10 do 12 četvornih metara) u EU u sustavu proizvodnje krava-tele iznose oko 2.600 eura, ako se radi po sustavu ključ u ruke, odnosno oko 2.000 eura ako se radovi u potpunosti ili djelomično obavljanju u vlastitoj režiji.

Utrošak rada

Na farmi kapaciteta od 80 do 100 krava u proizvodnom ciklusu predviðaju se dva stalno zaposlena i jedan povremeni radnik, kojih bi ukupni fond rada iznosio oko 5.000 radnih sati. Budući da se ni radna snaga, a niti kapaciteti ne koriste u potpunosti, jer je stajski objekt oko 180 dana u godini tijekom pašne sezone prazan, na farmi se mogu u tom razdoblju organizirati neki drugi oblici proizvodnje, kao što je, na primjer, tov junadi ili teladi, a moguć je i tov pilića. Velika travnata prostranstva Republike Hrvatske (čak 55 posto svih površina otpada na livade i pašnjake) pružaju mogućnosti za organiziranje ovog tipa govedarske proizvodnje. Posebna prilika za razvitak sustava krave-tele leži u brdsko-planinskim područjima, kao što su Gorski kotar i Lika, jer se najveći dio travnatih površina nalazi upravo na tom području.
www.redangus.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish