Najave

Jaja već kodirana

  • Ispis
vesela-jajaPULA - Najveći istarski proizvoðač jaja, pulska Agrokoka, uskladila je svoju proizvodnju sa zahtjevima i pravilima Europske unije te je na svoja jaja počela stavljati kodne oznake. Jaja s kodom već se nalaze na Agrokokinom štandu na tržnici te u nekim dućanima, a do Uskrsa će biti na policama gotovo svih 500 dućana u kojima se prodaju, doznajemo od direktora Agrokoke Edina Tanovića. Rok za prilagodbu pravilniku koji je stupio na snagu početkom godine proizvoðačima je dan do kraja ožujka, prije svega kako bi se potrošila stara ambalaža na kojoj bi takoðer trebale biti istaknute nove oznake. Sva jaja koja u trgovinama nakon tog datuma ne budu bila označena u skladu sa standardima EU - a bit će uklonjena iz prodaje. Iznimka su proizvoðači koji imaju manje od 350 nesilica i koji jaja prodaju kupcu na mjestu proizvodnje.
Dakle, sukladno pravilniku o kakvoći jaja, sva kokošja jaja A klase moraju imati otisnut podatak o tome na koji je način kokoš koja ga je snijela uzgojena, zatim kraticu države porijekla te veterinarski broj proizvoðača. Prvi broj koda kupcu je najvažniji i govori na koji je način nesilica uzgojena i držana - nula je znak za ekološki uzgoj, jedinica za slobodni uzgoj, dvojka označava jaje kokoši koja živi u kokošinjcu, a tri jaje kokoši koja je uzgojena i držana u kavezu. Taj broj 3 imaju Agrokokina jaja, ali i većina jaja uzgojenih u Hrvatskoj.

Osim koda, koje mora imati svako jaje, mijenjat će se i oznake kvalitete i težinskih razreda. Jaja prve kvalitete, namijenjena kupcima, označavat će se kao A kvaliteta, dok će ona industrijskoj namijenjena preradi biti označena kao B kvaliteta. I dalje ostaju težinski razredi s tim da će razredi SU, S, A i B postati XL, L, M i S. Najveće jaje (XL) morat će težiti preko 73 grama, a ona najmanja, S klase, imat će manje od 53 grama.

Agrokoka trenutačno ima sto tisuća kokica čija se jaja prodaju u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji te Zagrebu. Prošle je godine ova farma proizvela oko 27 milijuna jaja. Uskoro se, veli Tanović, planira povećati broj nesilica za još 50 tisuća, a broj godišnje proizvodnje jaja povećati na 30 milijuna!

- Naša je proizvodnja jedna od najmodernijih u Hrvatskoj, veli Tanović, dodajući da je sve apsolutno automatizirano, a do kolovoza planiraju instalaciju najmodernije opreme po europskim standardima koji su zakonski obvezni tek od 2012. godine.
Ove godine farma mora obnoviti certifikaciju ISO 9001 i HACCP standard proizvodnje dobiven prije tri godine, što je, veli Tanović, veliki izdatak budući da za sada nisu pronašli pomoć u sufinanciranju.

Na pitanje o vrlo različitim cijenama Agrokokinih jaja u trgovinama, Tanović objašnjava da recentna povećanja cijena jaja ne ide u korak s ostalim povećanjima, posebice hrane za kokoši, koja su višestruka. Tako je, dodaje, cijena kukuruza lani u ovo doba godine bila 65 lipa za kilogram, dok danas iznosi 1,80 kuna, a i cijena soje je s jedne porasla na tri kune.
- Inzistiramo na tome da sva naša jaja budu zaista friška te da izaðu na police najkasnije sedam dana od datuma proizvodnje, veli Tanović, dodajući da se u velikim centrima može dogoditi da se zalihe koje su u roku, ali više nisu tako svježe, stave na raznorazne akcije pa su takva jaja jeftinija, a tu su još i trgovačke marže zbog kojih su cijene istih jaja u različitim trgovinama raznolike. Na pitanje kako to da su Agrokokina jaja u Puljanci gotovo dvostruko skuplja nego jaja u nekim stranim supermarketima, Tanović veli da Puljanka otkupljuje isključivo jaja najviše kvalitete, težinski puno veća od »normalnih«, pa bi ih kilogram u konačnici zapravo koštao manje nego nekih koja na prvi pogled izgledaju jeftino.

Uz to, dodaje, jaja s Agrokokine farme uvijek su jeftinija na njihovom štandu na tržnici – od 1,10 do 1,50 kuna, a još za deset lipa jeftinija u maloprodaji na samoj farmi u Valmadama. Cijene su jaja u Hrvatskoj, zaključuje, još uvijek ispod cijena konzumnih jaja u zemljama Europske unije.

Oko Uskrsa moguća nestašica jaja u Hrvatskoj

- Hrvatsku oko Uskrsa može očekivati nestašica jaja, prognozira direktor Agrokoke, pojašnjavajući da je hrana za kokoši sve skuplja pa je njihova proizvodnja na malo neisplativa. Takoðer, mnoge su općine i gradovi donijeli uredbe prema kojima se kokoši u naselju više ne mogu držati pa će jaja iz domaće proizvodnje biti sve manje. Uz to, nove odredbe gase mnogo malih proizvoðača kojima se skupo prilagoðavanje više ne isplati.
Sve to, smatra Tanović, rezultirat će time da će u Hrvatskoj ove godine biti 200 do 300 tisuća kokoši manje. To će se sigurno odraziti i na tržište, ukoliko stani trgovački lanci ne posegnu za uvozom. No, dodaje Tanović, u tom dijelu jaje nije previše zahvalan artikl. Na pitanje hoće li i Istra imati problema s opskrbom jajima, koja će se uskoro kupovati puno više nego inače, Tanović veli da vjerojatno neće jer će Agrokoka uspješno pokriti istarsko tržište, što se ipak može odraziti na manjak u ostalim dijelovima zemlje.

Nakon jaja – oznake za meso

Do kraja godine, kako najavljuju iz nadležnog Ministarstva, nakon jaja na red bi za označavanje trebalo doći i meso, najprije goveðe, a zatim i svinjsko. Jednom kada se počne primjenjivati novi sustav označavanja na naljepnici će na svakom komadu mesa u prodavaonici biti navedeni podaci o porijeklu, ali i točan datum roðenja zaklane životinje.
www.glasistre.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish