Najave

Donji Miholjac će postati najveći proizvoðač povrća u Hrvatskoj

  • Ispis

- Donji Miholjac će uskoro postati najveći proizvoðač povrća u Hrvatskoj. – tvrdi Zvonko Popović, dogradonačelnik Donjeg Miholjca zadužen za gospodarstvo i direktor tvrtke Kanaan d.o.o. koja je najveći proizvoðač snack proizvoda u Hrvatskoj. Razlozi za ovako smionu izjavu potkrijepljenu sigurnošću u izvedbu sežu u 2003. godinu kada je Zvonko Popović s buldožerom preko kanala prvi došao na oranicu u Donjem Miholjcu predviðenu za industrijsku zonu i počeo ju ravnati kako bi pripremio teren za gradnju hale. Do oranice je vodila makadam cesta, vodom su se opskrbljivali putem bunara, umjesto kanalizacije iskopali su septičku jamu, a za telefon su se borili do 2006.

- Ono što je bilo najgore u svemu tome je što sam vjerovao da mogu riješiti telefon. Mislio sam da to nije problem. Probavao sam na doslovno sve moguće načine, od razgovora s raznim ljudima, lobiranja do pokušavanja da mi priključe telefon na crno. No, nije ni tako išlo. – prisjeća se Popović jednog od najtežih razdoblja poslovanja tvrtke Kanaan i nastavlja - No, kada sam nazvao kao dogradonačelnik u ime Grada, odmah smo dobili termin za razgovor, a u ekspresnom roku su nam uveli telefon i to besplatno. Telefon je došao 2006.

U dvije godine mandata nezaposlenost smanjena za 22 posto

Naime, 2005. grupa od 18 poduzetnika izritiranih neuspješnom borbom za osnovne uvjete poslovanja udružila se i predložila Popovića za nositelja nezavisne liste na lokalnim izborima. – Dobar rezultat koji smo ostvarili omogućio nam je da možemo odreðivati tko će biti na vlasti. Doslovno smo rekli da onaj tko podržava naš program može biti uključen u podjelu funkcija. – govori Popović. Program nezavisne poduzetničke liste bio je fokusiran na aktiviranje industrijske zone i time smanjenje nezaposlenosti na način da se investitorima omogući kupnja zemljišta po cijeni od jedne kune po kvadratu i plaćanje jedne kune po kubiku komunalnih doprinosa, što je takoðer bila Popovićeva ideja. Ova odluka 19 poduzetnika na vlasti u Donjem Miholjcu rezultirala je investiranjem dvadesetak poduzeća u industrijsku zonu Janjevci i smanjenjem nezaposlenosti s ukupnih 1200 u 2005. kada su došli na vlast na 931 u 2007.

- U ovom trenutku u gradu, što je izuzetno važno naglasiti, nema sposobnih ljudi koji sjede na birou za zapošljavanje. Znam najmanje pet poduzetnika koji posluju u zoni i imaju problem s pronalaženjem kvalitetnih djelatnika. Prije dvije godine o tome se nije moglo sanjati. Danas u industrijskoj zoni zapošljavamo djelatnike iz okolnim gradova i mjesta jer nema dovoljno kvalitetnih ljudi. – naglašava Popović. Naime, u industrijskoj zoni Janjevci trenutno je zaposleno oko 500 djelatnika.

Proširenje industrijske zone na dodatnih 65 hektara površine

Zahvaljujući procvatu industrijske zone izazvanom povoljnim uvjetima za investitore, industrijska zona Donji Miholjac u fazi je proširenja na dodatnih 65 hektara površine od kojih Popović smatra da je 15 hektara potrebno rezervirati za investiranje u industriju, a preostalih 50 hektara osposobiti za proizvodnju povrća.
- Nerealno je očekivati da ćemo na dodatnih 65 hektara površine moći privući industrijske proizvoðače. Ako je kroz dvije godine zona napunjena sa dvadesetak tvornica, najoptimističniji scenarij je da će se u sljedeće dvije godine dogoditi isto, za što je dovoljno rezervirati 15 hektara. Zato želim ostalih 50 hektara odmah aktivirati za poljoprivrednu proizvodnju. Bilo bi predivno da doðe 50 investitora iz EU, no uz svu priču, u industrijsku zonu Janjevci investirali su sve lokalni poduzetnici. S druge strane, koliko novih investitora imaju druge industrijske zone? – govori Popović i nastavlja – Zato ostatak zone od 50 hektara treba parcelirati i namijeniti za intenzivnu proizvodnju povrća pod staklenicima, plastenicima i na otvorenome.

Prinos po hektaru proizvedenog povrća od 30 do 70 tisuća kuna

Popović smatra da je upravo povrće najbolje rješenje jer se na parcelama najbrže mogu osigurati osnovni infrastrukturni uvjeti poput vode, struje i ceste, a prihodi po jednom hektaru proizvedenog povrća iznose izmeðu 30 i 70 tisuća kuna. – Svaki hektar zahtijeva rad pet do deset ljudi, što bi na površini od 50 hektara osiguralo minimalno 250 novozaposlenih. – govori Popović i dodaje kako smatra da je plasman proizvedenog povrća zahvaljujući tvrtki Plodovi Zemlje Matijević koja je vodeći organizator i distributer povrća u Hrvatskoj i još nekim tvrtkama koje posluju u zoni prilično siguran. Popović kao veliku prednost takoðer ističe najmanje dvostruko nižu cijenu energije za zagrijavanje staklenika i plastenika čime će osigurati konkurentnost na tržištu.

Naime, Grad Donji Miholjac je već sklopio ugovor s tvrtkom Biointegra o izgradnji tvornice za proizvodnju bioplina koja će proizvoditi toplinsku i električnu energiju kojom će se moći grijati staklenici i plastenici s povrćem. - Austrijanci su došli investirati u zonu zbog izuzetno povoljnih uvjeta i infrastrukture, a ugovorena cijena energije za zagrijavanje staklenika i plastenika trebala bi biti 50 posto tržišne cijene. – kaže Popović i dodaje kako će ova tvornica biti jedna od prvih u ovom dijelu Hrvatske.

Popovićeva ideja je organizirati klaster proizvoðača povrća i na taj način u proizvodnoj zoni Donji Miholjac stvoriti bazu znanja putem koje bi se uz sve navedene iskorake u smjeru olakšavanja uspješne proizvodnje osigurala što veća konkurentnost na tržištu.

- Problem poljoprivrednih površina u Hrvatskoj je što nisu navodnjavane. Ne postoji znanje o uzgoju povrća u smislu visoke tehnologije. Pošto će u zoni biti koncentracija proizvoðača na jednom mjestu, mi ćemo za njih dovesti stručnjake, savjetodavnu službu, izgradit ćemo meteorološku stanicu i pokušati stvoriti što veću koncentraciju znanja o uzgoju povrća i imati sve na jednom mjestu. – objašnjava Popović i nastavlja - Klaster je ideja koja nije uvjet. Smisao cijele priče je zapošljavanje ljudi i aktiviranje zone da ne zjapi prazna i ne čeka da se netko pojavi. U Donjem Miholjcu je unazad 50 godina izgraðeno tek pet industrijskih objekata od kojih je tri propalo. Za dvije godine poduzetnika na vlasti naš je rezultat, zahvaljujući proaktivnoj politici stvaranja potrebnih uvjeta za uspješno poslovanje, trenutno dvadesetak tvrtki. Naravno da mi nismo za to zaslužni već su važni investitori, ljudi koji su investirali novac, jer ovo su simbolični ustupci prema ljudima. Većina investitora u zonu je investirala više od pet miliona kuna, tako da je ustupak cijene zemljišta zanemariv. Sve što smo učinili za industriju želimo učiniti i za poljoprivredu. Dakle, osigurati povoljne uvjete za aktiviranje proizvodnje povrća. – objašnjava Popović.

Jedna plus jedna kuna za kupnju zemljišta i komunalne naknade

- Što je netko u Hrvatskoj napravio za poljoprivredu osim da se ljudi bore za svaki kvadratni metar zemlje? Puna su usta svih kako treba ovo ili ono. Evo, mi ćemo osigurati infrastrukturu, jeftinu energiju i plasman na tržište. Odreći ćemo se dijela novca koji nam pripada po osnovi zakupa za tu zemlju samo kako bi privukli zainteresirane i smanjili nezaposlenost. – govori Popović i nastavlja – U 2005. je bilo velikih pritisaka na račun naše odluke jedna plus jedna kuna. Optuživali su nas da smo sebi donijeli super povoljne uvjete kako bi jeftino kupili zemljište. No, da ne bude zabune, kad smo kupovali zemljište, mi smo ovu odluku promijenili u jedan plus jedan euro kako bi pomogli, tada znatno goru sitauciju. Dakle, ja bih te priče mogao prihvatiti kao opravdane jedino da su danas uvjeti drugačiji. Znači, mi smo i dalje na vlasti, nakon što smo napunili postojeću zonu idemo u proširenje i dalje dajemo po istim uvjetima po kojima smo i mi kupili. Zapravo, krivo govorim, nisu isti uvjeti jer danas tu imate kanalizaciju, cestu, plin, struju. Ja sam došao prvi i svi ostali koji su došli netom iza mene nisu to imali. Tek ove godine u potpunosti smo ostvarili cjelokupnu infrastrukturu. Lako je sada biti pametan kada se asfaltom dolazi do parcele.

Zvonko Popović koji je upravo završio treći semestar na poslijediplomskom studiju Poduzetništvo od samih početaka svog poslovanja koji sežu još u 1989. poduzetnički se ponaša i neprestano prepoznaje nove poduzetničke prilike na tržištu i naglašava da je potrebno znati kako ih odraditi. - Možemo reći da ćemo čekati velike investitore, ali tko će snositi odgovornost ako se to ne dogodi? U narednih pet godina ako bude šest do sedam ozbiljnih investitora u industriju, to je fantastičan, ogroman pomak. No, idemo staviti zemljište u funkciju da se ljudi odmah zaposle i zaraðuju proizvodnjom povrća. – govori Popović.
Centar za poduzetništvo, Osijek

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish