Najave

Prvi grmovi buhača u Slavoniji

BELIŠćE - Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Vere Trampus, gdje se uzgaja i lavanda, procvalo je 250 grmova buhača, prirodnog insekticida zasaðenog prošle godine u srpnju. To su prvi nasadi te vrijedne biljke u Slavoniji i Baranji, ali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Naime, ti grmovi su posaðeni, kaže Vera, za probu, a kako su se sve biljke lijepo razvile i procvale, ove godine će ih posaditi još 4000 komada.
Zanimanje za korištenje prirodnih insekticida u ekoproizvodnji raste iz dana u dan, pa će tako osušene cvjetove buhača koristiti protiv štetnih insekata ekoproizvoðači voća, povrća i žitarica iz Valpovštine. I bivši boksač Željko Mavrović, koji se bavi ekoproizvodnjom žitarica, kaže Vera, koristit će slavonski buhač za uništavanje štetočina. On je ujedno i kontaktni insekticid jer djeluje smrtonosno i na dodir.

- Buhač je rastao u Dalmaciji zbog pogodne mediteranske klime, ali je njegova proizvodnja zanemarena 60-ih godina prošlog stoljeća radi upotrebe kemijskih sredstava. Osim na našem obiteljskom gospodarstvu, probni su nasadi lani posaðeni jedino još u Zadru.

Sadnice smo kupili u Vitroplantu d.o.o. iz Solina, koji jedini u Hrvatskoj prodaje sadnice buhača, a cijena je 7 kn po komadu. Kolika će, pak, biti otkupna cijena, još ne znamo - priča Vera. Samljeveni i osušeni cvjetovi mogu se koristiti kao prah za zaštitu žitarica, voća i povrća, a u spreju za suzbijanje krpelja, muha, komaraca, žohara, uši i grinja te u veterinarstvu.

Ubojica insekata iz Perzije

Priča o buhaču seže u ranu kinesku povijest, a prvi pisani tragovi o ubojici insekata potječu od prije 2000 godina. Uzgajan je i korišten u Perziji, a stoljećima se spominje uz put svile preko kojeg je i stigao do Europe. Razni izvori dvoume oko toga gdje se i na kojem području prvi put pojavio kao izvor europskih vrsta u koje spada i dalmatinski buhač. Legende govore o armenskom trgovcu koji ga je donio prije dva stoljeća iz Rusije gdje su buhačevu tajnu otkrili ratni zarobljenici iz Dalekog istoka. Zanimljivo je spomenuti da je 30-ih godina prošloga stoljeća Dalmacija po uzgoju buhača bila druga na svijetu iza Japana, s godišnjom proizvodnjom od gotovo tisuću tona.

www.jutarnji.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish