Najave

Batat (Ipomea batatas L.)

  • Ispis
Batat (Ipomea batatas L.) je višegodišnja tropska kultura s područja J.Amerike, koja se ipak najčešće uzgaja na jednogodišnji način. Mnogo se koristi i uzgaja u Africi, Aziji (Kina) i Americi. Batat može biti crvene, žute i narančaste boje. U Hrvatskoj je to povrće posve nepoznato, ali ga zbog njegovih hranidbenih karakteristika treba predstaviti široj javnosti. To je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), kod koje se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena, (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), a može se konzumirati i mlado lišće. Osim što je iznimnog okusa batat je veliki izvor minerala i vitamina pa tijelo opskrbljuje važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Količina od samo 140 g kompletno osigurava potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba, i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolesti i sl.).

Visoki sadržaj beta-karotena daje i kvalitetnu zaštitu protiv nekih tipova karcinoma.

Batat, kao energetski vrijedna namirnica je izuzetno važan i za ljude koji imaju problema s povišenim šećerom i čije zdravlje ovisi upravo o stabilnoj razini glukoze u krvi. Naime, zbog vrlo niskog glikemičkog indeksa, koji omogućava slabiju absorpciju glukoze, konzumacijom batata nema štetnog stresa za organizam.
Osim toga batat je praktički bez masti, kolesterola i sadrži vrlo malo natrija (čija prevelika količina može biti uzrokom povišenog tlaka). Batat je veliki izvor dijetarnih vlakana, koji su neophodni za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti.

Batat se u Hrvatskoj može na otvorenom saditi nakon 15. svibnja, da stigne za berbu do kraja rujna.

Batat traži srednje teško tlo i umjerenu gnojidbu.

Voda je najpotrebnija nakon sadnje da se sadnice dobro ukorijene. Kasnije treba biti vrlo oprezan sa doziranjem navodnjavanja.
Sade se «presadnice» na razmak 80 x 70 cm, a nakon berbe se mora skladištiti na stalnoj temperaturi od 15 – 16o C. Prinosi se ovisno o uvjetima kreću od 5-50 t/ha.

Vlastita iskustva višegodišnjih pokusa na pokusnom polju Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu su pokazala da je uz pravilnu tehnologiju moguće dobiti prinose i do 80 t/ha.
batat4.jpg
Batat se najčešće za jelo priprema kao i krumpir. Batat inače osim toga nema nikakve botaničke veze sa krumpirom i spada u porodicu slakova (Convulvulaceć).
Batat ne treba kuhati prekratko, jer sa najbolji okus dobije nakon kuhanja duljeg od 30 minuta. Može se peči kao krumpir, a može se narezati i nakriške i frigati.

Doc. dr. sc. Bruno Novak,
Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Zagreb

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish