Može se preživjeti

- Supruga i ja imamo 130 košnica, a solidno bismo živjeli kada bismo imali 400 košnica. No ohrabruje nas da ustrajemo to što s plasmanom meda nemamo problema, prodamo  a i sve naplatimo - najviše preko Biovege i PIP-a, na specijaliziranim sajmovima, a ostalo na kućnom pragu - kaže Pastuović.

Kako bi održali status ekološke proizvodnje imaju stalni nadzor Hrvatskih šuma, a mjerodavne ustanove nadziru proizvodnju  svake godine. Pastuović dodaje kako nije lako doći do certifikata za ekološke proizvode, pri čemu hvali odnos županije, koja je puno pridonijela razvoju ekološke proizvodnje.

To se posebice odnosi na plaćanje troškova nadzora i certifikacije, što u drugim županijama nije slučaj.

Europa korak ispred

Proizvoðači poput Pastuovića tvrde kako se u domaćem turizmu malo koriste ekološki proizvodi na bazi meda. U Europi čak 15 posto stanovništva koristi ekološku hranu, kod nas u Hrvatskoj samo tri posto.

Europljani  sa sobom donose svoju ekološku  hranu, zato što mi to u ponudi nemamo. Nismo zadovoljni ni s činjenicom da trgovci od prodaje meda uzimaju najveći dio kolača.

Tako će i ostati sve dok se ne uvede izravni otkup  od proizvoðača meda, što bi bilo najbolje za proizvoðače i potrošače ekološki prihvatljive hrane.

Vecernji.hr