Najave

Uvozimo skupo, izvozimo jeftino

  • Ispis

Trend izvoza i uvoza ambalaže je dobar, no prema strukturi je različit, jer se uvozi skuplja, a izvozi ambalaža manje vrijednosti. Stalni rast proizvodnje ambalaže tumači se rastom gospodarstva, posebno trgovine, a time i potrošnje. Hrvatska industrija ambalaže jedna je od najzdravijih djelatnosti.
Sudeći prema podacima koje je prikupila Zajednica ambalažera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Uz povremene oscilacije po vrstama ambalaže, ukupna proizvodnja stalno raste, pa je tako 1999. godine proizvedeno 309.844 tone, a 2006. godine 423.944 tone. U tom je razdoblju najviše rasla proizvodnja staklene ambalaže (77 posto), slijede ambalaža od papira i kartona (48 posto) te ambalaža od plastike (40 posto). S druge strane, proizvodnja metalne ambalaže se od 1999. do 2005. godine više nego prepolovila, da bi se lani ipak donekle oporavila. Proizvodnja ambalaže od drva u posljednjih sedam godina jako oscilira, pa je 2004. pala na sedminu količine iz 1999. godine, ali se zato u posljednje dvije godine učetverostručila.

Prošle je godine drvene ambalaže proizvedeno 33.300 prostornih metara, što je čak 51 posto više u odnosu na 2005., a plastične 35.300 tona, što je sedam posto manje. Staklene ambalaže lani je proizvedeno 216.000 tona, što je jednako kao i 2005., dok je proizvodnja metalne ambalaže dosegla 6590 tona ili za 20 posto više nego u 2005. godini. Kartonske i ambalaže od papira proizvedeno je 132.200 tona, što je povećanje za 30 posto.
Lani je ukupno u Hrvatskoj potrošeno 319.000 tona ambalaže, što je rast od 19 posto u odnosu na 2005. godinu kada je potrošeno 268.000 tona. Ambalaže od drva potrošeno je 27 posto više, od plastike osam posto, a ambalaže od stakla 11 posto više. Metalne je ambalaže potrošeno za 10,5 posto više, a papirne i kartonske ambalaže za 28 posto.

Drvene palete konkurentnije

Izvoz ambalaže od 190.000 tona 2006. godine bio je znatno veći od uvoza koji je dosegao 85.000 tona, no prema vrijednosti uvoz je bio veći od izvoza. Tako je uvezeno ambalaže za 158 milijuna dolara, a izvoz je bio 130 milijuna dolara. Drvene je ambalaže izvezeno 13.000 tona za 3,8 milijuna dolara, a uvezeno je 25.000 tona za 10,5 milijuna dolara. Plastične ambalaže izvezeno je 13.000 tona za 24 milijuna dolara, a uvoz je bio 24.000 tona za 81 milijun dolara.
Ambalaže od stakla izvezeno je 134.000 tona za 62 milijuna dolara, a uvoz je bio 15.000 tona za 11 milijuna dolara. Metalne je ambalaže izvezeno 1370 tona za 5,7 milijuna dolara, a uvezeno je 4800 tona za 20 milijuna dolara. Papirne i kartonske ambalaže izvezeno je 39.000 tona za 33,9 milijuna dolara, a uvoz je bio 15.000 tona za 34 milijuna dolara. Trend kod izvoza i uvoza je dobar, no prema strukturi je različit, što znači da se uvozi skuplja, a izvozi ambalaža manje vrijednosti. Rast proizvodnje ambalaže tumači se rastom gospodarstva, posebice trgovine, a time i potrošnje, jer sve što se proizvodi na tržište izlazi u nekakvoj ambalaži. Velike oscilacije u proizvodnji ambalaže od drva (čiji znatan dio čine drvene palete) posljedica su konkurencije iz okolnih zemalja. Jeftinije palete iz Maðarske tako su godinama rušile hrvatsku proizvodnju, no posljednje dvije godine naše palete koje zadovoljavaju fitosanitarne kriterije zapadnih zemalja sve su konkurentnije, pa rastu i proizvodnja i izvoz. Tretiranje paleta protiv nametnika (najčešće termički, u sušarama) poskupljuje njihovu proizvodnju, ali je često uvjet za izvoz u zapadne zemlje. Trendovi u industriji ambalaže jako su ovisni o marketingu i stoga variraju od godine do godine.

Upitan opstanak preraðivača

Provedba Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu nije se znatnije odrazila na trendove u toj industriji, iako se uočava manji pad potrošnje ambalaže od plastike i stagnacija staklene ambalaže. Ipak, direktorica Eko-Ozre – tvrtke koju je osnovalo 28 proizvoðača pića – Dragica Bagarić upozorava da pravi problemi s ambalažom tek slijede. Proizvoðači pića sada plaćaju samo 20 posto poticajne naknade, kojom se stimulira povratna ambalaža umjesto nepovratne. Od 1. siječnja 2008. morat će plaćati puni iznos naknade od 30 lipa do jedne kune po jedinici ambalaže koju stavljaju na tržište. Tako će, primjerice, za PET bocu od pola litre poticajna naknada skočiti sa 14 na 70 lipa, što će se sigurno preliti u konačnu cijenu za potrošača, posebice kod mliječnih proizvoda. Time država želi potaknuti što veću uporabu povratne ambalaže, no ona stvara dodatne troškove proizvoðačima i velike glavobolje trgovcima čija će se skladišta pretvoriti u mjesta razvrstavanja povratne ambalaže prema proizvoðačima. Uz to, omjer težine ambalaže prema težini napitaka mnogo je povoljniji za PET ambalažu (93 posto pića prema sedam posto ambalaže) u odnosu na staklo (57 posto pića i 43 posto stakla), što je vrlo bitno kod transporta. Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u 2006. na hrvatsko je tržište plasirano 760 milijuna komada povratne ambalaže, a prikupljeno je 907 milijuna (28 posto više), što znači da nema negativnog opterećenja okoliša.
Do 2013. godine predviðen je 60-postotni udjel povratne ambalaže na hrvatskom tržištu, pa Dragica Bagarić smatra upitnim dugoročnu isplativost ulaganja u preraðivačke kapacitete za nepovratnu PET ambalažu i opstanak novootvorenih radnih mjesta, što se u proteklih godinu dana često navodilo kao pozitivna posljedica primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Šarenilo znakova na ambalaži

Na ambalaži većine proizvoda mogu se naći razni znakovi čija je svrha zaštita okoliša ili zdravlja ljudi. Znakova ima mnogo, uglavnom su apstraktni i većina potrošača, kao ni proizvoðača, ne snalazi se u njima. Zato u Hrvatskoj udruzi poslodavaca pripremaju priručnik koji će na jednome mjestu okupiti i objasniti sve znakove u uporabi. Time želimo pridonijeti obilježavanju 2007. kao godine edukacije potrošača, naglasila je autorica priručnika Dubravka Bačun iz Ericsson Nikole Tesle. Šarenilo znakova na ambalaži nastalo je stoga što ih donosi više institucija: ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša, potom Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska gospodarska komora, kao i pojedini proizvoðači. Gospodarstvo bi stoga, smatra Dubravka Bačun, trebalo tražiti da se znakovi na ambalaži propisuju jednoznačno jer će inače i dalje više zbunjivati potrošače nego što će im koristiti.
Drago Živković; Privredni vjesnik

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish