Unatoč činjenici što EU slovi istovremeno za najvećeg svjetskog proizvoðača, potrošača, uvoznika i izvoznika vina, potrošnja toga proizvoda se u kontinuitetu smanjuje za oko 75.000 hektolitara ili 0,65 posto godišnje. Posljedica je to promjene potrošačkih navika uvjetovanih stilom života jer se sve češće prelazi na jača alkoholna pića, ali i vrlo niskih "vinskih" carina u EU. "Zbog toga je porasla konkurentnost nekih zemalja u svijetu poput čilea, Australije i država Južne Amerike, koje europskim proizvoðačima konkuriraju cijenom jer ih carine više ne sprječavaju da plasiraju svoja vina na tržište EU. Sve je to rezultiralo porastom uvoza posljednjih desetak godina.

Stopa rasta iznosi oko 25 posto godišnje", naveo je Vanja Kaluðer iz Sektora poljoprivrede HGK-a prilikom jučerašnje prezentacije reforme sektora vina u EU, a koja se održala u osječkom HGK-u u sklopu Europskog tjedna i Dana otvorenih vrata. Prema iznesenim podacima, vinogradarstvom se u EU bavi oko 1,5 milijuna gospodarstava koja raspolažu s oko 3,4 milijuna hektara vinograda, a posljednjih pet godina proizvode izmeðu 166 i 196 milijuna hektolitara vina. Ipak, posljednjih desetljeća u EU je iskrčeno više od milijun hektara vinograda te zabranjena sadnja novih. Istovremeno se u Hrvatskoj "uskače u posljednji vlak" kako bi se prije ulaska u EU podigli novi nasadi vinove loze.

Tako su, primjerice, Iločki podrumi d.d. i njihovi kooperanti prošle godine zasadili izmeðu 250 i 300 hektara novih nasada, a od 2001. godine, otkada su zaživjeli poticaji za ovu gospodarsku granu, na području toga vinogorja podignuto je oko 700 hektara vinograda. Vinski podrumi Belja d.d. koji su od kraja prošle godine u sustavu koncerna Agrokor planiraju se takoðer proširiti za oko 300 hektara novih nasada. I IPK Erdutski vinogradi d.o.o. obnovili su oko 150 hektara svojih vinograda. "Hrvatsku ne čeka iskrčivanje, ali ju prema sadašnjoj reformi čeka zabrana sadnje novih vinograda", zaključuje Kaluðer.