Na ovu temu razgovarali smo s jednim od žučnijih sudionika u raspravi na saborskom Odboru za poljoprivredu, prvim čovjekom Hrvatske agencije za hranu, dr. Borisom Antunovićem.
* Gospodine Antunoviću, što za Hrvatsku predstavlja novi zakon o hrani?

- Zakon o hrani vjerojatno je najvažniji zakon koji stiže pred saborske zastupnike u duljem razdoblju. Hrana je jedan od najvažnijih predmeta trgovanja, hrana je izvor blagostanja, no isto tako hrana može postati i izvor bolesti. Danas je poznato više od 250 bolesti koje se prenose preko hrane. U Hrvatskoj nema osobe koja nije zainteresirana za taj zakon. Zato smatram da je trebalo provesti javnu raspravu prije njegova upućivanja u Sabor. Paradoksalno, ovo nalaže i Prijedlog zakona u devetom članku.

NEUSKLAÐEN PRIJEDLOG ZAKONA

* U Saboru ste izrazili i svoje dvojbe oko usklaðenosti Prijedloga zakona s europskim zakonodavstvom. Na što ste pri tome mislili?

- Do sada je bilo nekoliko pokušaja sastavljanja novog zakona o hrani od strane Ministarstva poljoprivrede, no za sve se pokazalo da su neusklaðeni sa zakonodavstvom EU. Zbog toga i zbog nedonošenja strategije sigurnosti hrane, Europska jekomisija u veljači ove godine Hrvatskoj već uputila "benchmark", odnosno negativno mišljenje o napretku u usklaðivanju zakonodavstva u području sigurnosti hrane. Kako posljednja verzija nije prevedena na engleski jezik, niti je dobiveno očitovanje Europske komisije o usklaðenosti prije upućivanja zakona Vladi RH, nitko ne može garantirati da je posljednji Prijedlog zakona usklaðen.

*Mislite li da je bilo mogućnosti da se to izbjegne?

- Najveći dio materijala za izradu tog zakona, uključujući i strategiju sigurnosti hrane, bio je pripremljen prošle godine u okviru meðunarodnih projekata, ponajprije CARDS 2002. No, konstantno se, pod izlikom "nacionalnih specifičnosti", pokušavaju progurati dijelovi koji su neusklaðeni s EU zakonodavstvom. Koliko se malo osluškuju mišljenja drugih institucija pri izradi zakona od strane Ministarstva poljoprivrede dokazuje činjenica da je Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo uložio osam amandmana u saborskoj raspravi. Zanimljivo je da je dr. Andrija Hebrang nazvan neprijateljem usklaðivanja zakonodavstva nakon iznošenja prijedloga amandmana. Naime, zbog kašnjenja u izradi zakona, isti se donosi po hitnom postupku, što izraðivaču zakona daje legitimitet da izbjegava svaku daljnju raspravu.

www.poduzetnistvo.org