Neće u turizam

PULA - Ovih dana ponovno je aktualizirana problematika zaposlenih u sektoru turizma, prije svega potplaćenost radnika, nedostatak edukativnih programa, ali i uvoz radne snage koja dodatno ruši cijenu ionako potplaćenog rada. Na nedavnom sajmu Gast u Splitu iznesen je podatak da većina vlasnika turističkih objekata nije iz ugostiteljske struke, pa im nije ni važno imati educirani, nego jeftini kadar. Mada Hrvatska ima ambiciju postati zemlja visokoga turizma, hotelijeri više ulažu u objekte nego u kadrove, a zna se da su za broj zvjezdica zaslužni i ljudi i hoteli.
U Sindikatu turizma i usluga zabrinuli su se zbog sve većeg uvoza jeftine radne snage iz Maðarske, Rumunjske, Rusije i drugih država koji cijenu domaćega rada navodno znaju i prepoloviti. U Istarskoj županiji, meðutim, barem kada su posrijedi velike hotelske kuće, uglavnom nema zapošljavanja stranaca, veli Marina Cvitić, predsjednica Odbora za ugostiteljstvo i turizam u Sindikatu Istre i Kvarnera.
- U većim turističkim poduzećima u Istri ne zapošljavaju se ni državljani BiH, a nedostatak radne snage uglavnom se nadomješta radnicima iz Bjelovara, Varaždina i drugih hrvatskih krajeva. Naši turistički radnici su potplaćeni. Iako se odredila prema turizmu kao perspektivnoj grani, država ne daje poticaje, a uvoðenjem jedinstvene stope PDV-a od 10 posto nije usrećila turističke radnike jer su sve tvrtke smanjile dobit. A ono što država oduzme poslodavcima, poslodavci oduzmu radnicima – kaže Cvitić.

Franco Palma: Potplaćenost je relativna stvar

Franco Palma, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, potvrðuje da u Istarskoj županiji uglavnom nema stranih radnika u turizmu, izuzev nekih menadžera. Meðutim, nastavlja on, to ne znači da ih sutra neće biti i to je otvoreno pitanje.
- Razlog mogućem ulasku stranaca je gradnja novih kapaciteta, ali i nezainteresiranost mladih za zanimanja u turizmu, dok istodobno stariji polako odlaze u penziju – smatra Palma. Na pitanje o potplaćenosti radnika u turizmu odgovara da je to relativna stvar.
Kolike su, uostalom, plaće u turizmu? Prema SIK-ovim podacima, lani su u Istarskoj županiji u prosjeku najbolje zaraðivali kuhari, 4.500 kuna, mada ima i onih koji su primali pet tisuća, kao i onih koji su zaraðivali po 4.000 kuna. Najlošije je bilo plaćeno pomoćno osoblje, oko tri tisuće, najviše 3.300 kuna. No, te su plaće, koliko god one nekome bile (ne)dovoljne, još uvijek bile više od prosjeka Hrvatske kada je u pitanju ova djelatnost, ali ipak niže u odnosu na prosječne plaće RH.
- Istra, meðutim, zaostaje iza Dubrovnika, odnosno južne Dalmacije, a u nekim zanimanjima čak i iza Primorsko-goranske županije. Prosjek države umanjuju plaće u Slavoniji i Baranji. Većim dijelom plaće iznad prosjeka imaju radnici pulskog Arenaturista i porečke Plave lagune. Upravo u tim tvrtkama će i ove godine plaće porasti više nego drugdje. Nadalje, plaće u turizmu su za 16 posto niže u odnosu na prosjek Hrvatske – upozorava Cvitić. Naime, dok prosječna neto plaća u RH za 2006. iznosi 4.603 kune, u turizmu taj prosjek iznosi 3.953 kune, a tvrtke u Istri, i to ne sve, neznatno odskaču od tog prosjeka.

Istarski radnici u turizmu najbolje plaćeni

- Moram konstatirati da plaće u turizmu u Istri u posljednje tri, četiri godine stagniraju, dok u preostalom dijelu Hrvatske rastu brže zato što je njihov rast povezan s rastom nacionalne prosječne plaće u prethodnoj godini. Tako su prosječne plaće u Hrvatskoj u 2004. porasle za 6,4 posto; u 2005. za 4,4 a lani za 6,2 posto. Za toliko su porasle i plaće u djelatnosti turizma, osim u Istri. Istarski poslodavci odupiru se vezivanju porasta plaće radnika uz porast prosječne plaće u RH te se svake godine vode teški pregovori, a rast primanja dogovara u rasponu od 3,5 do 5 posto, s tim da je intencija svih poslodavaca u Istri da se porast plaće veže uz porast troškova života (inflacija), što je za sindikat neprihvatljivo – napominje Cvitić. Ona podsjeća da spomenuti prosjeci sadrže dodatke za rad na državni praznik, za rad nedjeljom, za dvokratan rad, za noćni i smjenski te minuli rad, koji dižu prosjek.
Osnovne pak plaće radnika koje primaju zimi, kada ne rade zbog preraspodjele radnog vremena, za 20 su i više posto niže i dovode u pitanje egzistenciju radnika, pa nerijetko, veli naša sugovornica, za korištenja slobodnih dana i godišnjih odmora, naši radnici odlaze na rad u inozemstvo.
S obzirom da je turizam još uvijek izrazito sezonska djelatnost, poslodavci velik dio radne snage zapošljavaju na svega nekoliko mjeseci. Cvitić ističe da je i dalje prisutna tendencija smanjivanja stalno zaposlenih radnika, iako oni jamče kvalitetu, uz politiku odlaska u mirovinu ili sporazumnog zbrinjavanja uz otpremninu.

Rijetko se zapošljavaju novi radnici

- Rijetko tko zapošljava nove radnike, a ako i zapošljava, to su mahom fakultetski obrazovani pripravnici koje tvrtka želi obučiti za menadžere. Smanjenjem broja radnika gubi se na kvaliteti, a hotelijeri se s druge strane žale da nemaju dovoljno kvalitetne radne snage. Meðutim, u školstvu više ni nema dovoljno zainteresiranih za rad u turizmu i ja to razumijem. Mladi ljudi nisu motivirani da se obrazuju za turistička zanimanja jer su plaće male, a radni odnos se svodi na četiri, pet mjeseci u godini – napominje Cvitić. Po njoj, rješenje je u zapošljavanju više ljudi na neodreðeno, jer jedino ti radnici osjećaju privrženost prema tvrtki, a time i više doprinose njenu uspjehu. Sezonci, veli, doðu odraditi sezonu, čak žele raditi i više od zakonski maksimalnih 60 sati tjedno, što može utjecati na pad kvalitete obavljena posla.
Turizam ima značajan doprinos u proračunskim prihodima države, ali ima nisku razinu profitabilnosti. Jedini izlaz je u povećanju prihoda, što je u Istri teže ostvarivo s obzirom da su se čelnici turističkih tvrtki opredijelili za sezonski rad četiri do pet mjeseci koji nose najviše prihoda, odnosno dobiti. Kontinuiranim smanjivanjem broja stalno zaposlenih radnika došli su do situacije da nemaju dovoljno kvalitetnog kadra.
Franco Palma tvrdi da se iz profitabilnosti turističkih tvrtki zasad ne može puno izdvojiti za povećanje plaća, a kada je o kvaliteti radne snage riječ, veli da je to malo duža i ozbiljna tema. Po njemu, trenutačno još uvijek u Hrvatskoj ima kvalitetnih radnika, ali ih sutra možda više neće biti.

Mirjana VERMEZOVIć IVANOVIć, Glas Istre