Najave

Proizvoditi tradicijski

  • Ispis

Ključ novog pristupa sigurnosti hrane je u propisivanju odgovornosti svih sudionika u čitavom lancu prehrane i sustavu službene kontrole.

 

temeljenom na neovisnim znanstvenim mišljenjima o procjeni rizika.

Novim zakonodavstvom i Strategijom o sigurnosti hrane stvara se kvalitetniji okvir i za djelovanje prehrambene industrije, a u tome segmentu upravo proizvodnja ekološke hrane za Hrvatsku predstavlja izniman potencijal

U Europi se sve više važnosti pridaje ispravnosti hrane, a kako bi i Hrvatska uhvatila “korak sa starom damom”, u tijeku je donošenje nacionalne Strategije sigurnosti hrane i usklaðivanje s normama Europske unije.
Politika sigurnosti hrane u EU-u dijeli se na “stari” (vertikalne direktive) i “novi” pristup (horizontalne direktive). Stari pristup karakteriziraju i razlike u sustavima kontrole po pojedinim zemljama članicama te činjenica da se sigurnost hrane nekada temeljila na uzorkovanju i analizi gotovih proizvoda. Kako bi se odgovorilo na brojne promjene, primjerice, globalizaciju tržišta, nove trendove u proizvodnji, preradu, distribuciju i potrošnju hrane, brojne krize izazvane pojavom bolesti prouzročenih hranom za ljude i životinje (primjer za to je bolest “kravljeg ludila”), pojavila se potreba za “novim” pristupom sigurnosti hrane. Prema riječima Dragana Kovačevića, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ključ tog novog pristupa jest u propisivanju zahtjeva za sigurnost hrane za ljude i životinje, odgovornosti svih sudionika u cijelom lancu prehrane, sustavu službene kontrole temeljenom na neovisnim znanstvenim mišljenjima o procjeni rizika te pravu potrošača na izbor hrane temeljenom na cjelovitoj informaciji o njenu podrijetlu i sastavu. Potrebno je uskladiti i naše zakonodavstvo s europskim, kako bi se reguliralo područje sigurnosti hrane s ciljem postizanja visoke razine zaštite ljudskog života i zdravlja, interesa potrošača i liberalizacije tržišta hrane.

Lanac sigurnosti hrane

Bolesti koje se prenose hranom važan su zdravstveni i socioekonomski problem, a prema broju smrtnosti nalaze se na drugom mjestu, odmah iza respiratornih bolesti, rekao je Krunoslav Capak iz Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Do velikog broja zoonoza (bolesti ljudi i životinja) dolazi zbog uvoðenja patogena u novo područje, porasta broja turističkih putovanja, promjene u humanoj populaciji, zbog načina života i prehrambenih navika... Sve je više prehrambenih namirnica prepuno aditiva, a zbog nehigijenskih uvjeta proizvodnje, u namirnice dolaze razni kemijski čimbenici ili kontaminanti. To su, primjerice, pesticidi, potom industrijska onečišćenja koja u namirnice dospijevaju iz okoliša tijekom proizvodnje, transporta, čuvanja i pripreme ili pak onečišćenja nastala kao rezultat nekontroliranog prirodnog procesa. Salmonela je jedna od najraširenijih bolesti hrane, a prema Capakovim riječima, Švedska - koja čak provodi i takozvani salmonela projekt - zemlja je s najmanje oboljelih od te bolesti jer se provodi edukacija svih u lancu sigurnosti hrane. Osim bolesti, neispravne namirnice negativno utječu i na sve češću pojavu prekomjerne tjelesne težine i s njome povezanih oboljenja. U nekim europskim zemljama na prehrambenim proizvodima piše koliko se njima unosi kalorija, pa tako britanski GDA vodič utvrðuje način prikazivanja dnevnog unosa hrane prema kojem žene dnevno trebaju unijeti 2000, a muškarci 2500 kalorija. U švedskoj marketinškoj akciji o sigurnosti hrane koja traje od 1989. utvrðen je pristup za bolji izbor zdravije hrane prema kojem se potrošačima sugerira hrana s visokim sadržajem vlakana. Stručnjaci smatraju da bi i u Hrvatskoj trebalo izraditi deklarativna načela za prehrambene proizvode na kojima bi bila naznačena njihova nutritivna vrijednost.

U interesu kvalitete i zdravlja

Kako bi hrvatski proizvodi bili konkurentni u Europi, potrebno je povećati njihovu kvalitetu, rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar čobanković napominjući kako je u posljednje dvije godine primjetno povećanje izvoza na oko 50 posto u zemlje EU-a. “Ti nas podaci ohrabruju jer dokazuju da hrvatska prehrambena industrija može stvoriti proizvod koji se može plasirati na zahtjevnom europskom tržištu”, rekao je čobanković dodavši kako su svi stanovnici potrošači kojima je u interesu jesti zdravu i kvalitetnu hranu. Govoreći o sigurnosti hrane, kazao je kako se novim zakonodavstvom i Strategijom o sigurnosti hrane stvara kvalitetniji okvir za djelovanje prehrambene industrije. čobanković smatra kako se izniman hrvatski potencijal nalazi u proizvodnji ekološke hrane jer postoji lepeza autohtonih tradicijskih proizvoda, a novi zakonodavni okvir omogućit će zaštitu takvih proizvoda, primjerice dalmatinskog pršuta koji još uvijek nema zaštićeni naziv u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, upravo turizam stvara velike mogućnosti za proizvodnju hrane, posebice ekološke i zdrave hrane, pa stoga turistima treba ponuditi te proizvode. “Ekološki proizvodi moraju biti dio izvozne politike i s njima se možemo natjecati u Europi, ali to ne znači da ih moramo izvoziti u velikim količinama”, zaključio je čobanković.

Novi zakoni o hrani i veterinarstvu

Današnji potrošači imaju razvijenu svijest o zdravstvenoj ispravnosti hrane. U Hrvatskoj je dobro razvijeno civilno društvo, što znači da postoji dovoljan broj udruga koje educiraju potrošače i vrlo dobar su partner Vladi, rečeno je na Prvoj konferenciji o sigurnosti hrane u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK). Zdravstvena ispravnost hrane usko je povezana sa zdravljem nacije. Kako je istaknuto na konferenciji, u svijetu je sve više zastupljena takozvana brza hrana, a ljudi sve više jedu u restoranima. Kako bi se stanovništvo usmjerilo na konzumiranje zdrave hrane, potrebna je edukacija potrošača. Osim toga, sve procese u sigurnosti hrane nadzirat će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kao nadležno tijelo, a Hrvatska agencija za hranu imat će primarnu ulogu u procjeni rizika kontaminirane hrane. Kako bi se ispoštovali higijenski uvjeti poslovanja, proizvoðači će morati uvesti obvezne interne sustave samokontrole zasnovane na načelima HACCP sustava i Dobre higijenske prakse (DHP). Pod nadzorom je sva hrana i hrana za životinje, a taj sustav nadzora, koji se naziva “od polja do stola”, osigurava potpunu sljedivost.
Kako je istaknula direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a Božica Marković, novi zakon o hrani te zakon o veterinarstvu kao ključni propisi za sigurnost hrane nalaze se u saborskoj proceduri i uskoro se očekuje njihovo usvajanje, a istodobno se radi i na cijelom nizu provedbenih propisa. Osim usvajanja novih zakona, uskoro će se usvojiti i Higijenski paket koji je u EU-u stupio na snagu 1. siječnja 2006. godine.
Govoreći o novom zakonu o hrani, načelnica Sektora za kakvoću i sigurnost hrane Uprave za prehrambenu industriju pri Ministarstvu poljoprivrede Božica Rukavina istaknula je kako je cilj Prijedloga tog zakona osiguranje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i interesa potrošača. Prijedlog, napominje ona, uzima u obzir razlike u opskrbi hranom uključujući tradicionalne proizvode te učinkovito funkcioniranje tržišta. Pritom je naglasila kako se ne traži jednoobraznost u proizvodnji hrane nego proizvodnja tradicijske i eko hrane.

Reorganizacija sanitarne inspekcije

Proizvoðače mesa zahvatit će novi zakon o veterinarstvu kojim će se regulirati zdravstvena zaštita životinja, veterinarsko zdravstvena preventiva u prometu i proizvodnji, zaštita dobrobiti životinja, naknade i troškove te upravni i inspekcijski nadzor. Njime će se stvoriti i zakonski okvir za daljnje usklaðivanje s EU-ovim zakonodavstvom, omogućiti funkcioniranje sustava u prijelaznom razdoblju te rješavanje sukoba interesa u obavljanju veterinarskih pregleda i kontrola. Kako je istaknuo načelnik Odjela za organizaciju veterinarske službe Ministarstva poljoprivrede Nikša Barišić, prema Prijedlogu novog zakona uvode se službeni veterinari kao državni službenici koji će preuzeti dio poslova ovlaštenih veterinara te dio poslova gradskih i županijskih veterinarskih inspektora. Uz njih, uvode se državni veterinarski inspektori koji će obavljati posao sadašnjih državnih i županijskih te gradskih veterinarskih inspektora. Definiraju se i uvjeti za veterinarske inspektore, službene i ovlaštene veterinare, njihova prava i obveze te način postupanja. Predstavnici veterinarskih stanica nekih od hrvatskih gradova ne slažu se s Prijedlogom novog zakona u tom segmentu i traže preimenovanje iz ovlaštenih u službene inspektore jer smatraju da će u suprotnom doći do viška radne snage. Kako bi se zaštitila hrana neživotinjskog podrijetla, u izradi je i novi zakon o sanitarnoj inspekciji koji bi trebao stupiti na snagu do ljeta ove godine, ali će njegova implementacija početi 1. siječnja 2008. Cilj reorganizacije sanitarne inspekcije sustavno je osposobljavanje i usavršavanje sanitarnih inspektora, a njih 130 ići će na intenzivnu specijalizaciju kako bi što bolje provodili nadzor nad proizvodima neživotinjskog podrijetla. I Granična veterinarska inspekcija doživjet će odreðene preinake, pa će se tako uskoro osnovati granične veterinarske postaje i uvesti nove procedure u svakodnevnom radu u skladu s relevantnim propisima EU-a. Neke od novina su i uvoðenje zajedničkog veterinarskog dokumenta o ulasku te uvoðenje lista trećih zemalja, liste odobrenih objekata i liste modela certifikata. Slijedom usklaðivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a u tom segmentu, reducirat će se i broj graničnih veterinarskih prijelaza. Kako je istaknuto na konferenciji o sigurnosti hrane, protekle je godine s graničnih prijelaza vraćeno 120 pošiljaka zbog raznih nedostataka, a neke od njih ocijenjene su i higijenski neispravnima.

Sustav samokontrole u mesnoj industriji

Donošenje zakona o hrani te podzakonskih propisa, koji će se uskladiti s Uredbama higijenskog paketa, postavit će u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije nove zahtjeve za subjekte u poslovanju s hranom i hranom za životinje, primarno odgovornim za sigurnost hrane, kaže Dragan Kovačević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Slijedom toga hrvatska mesna industrija morat će udovoljavati svim propisanim općim zahtjevima vezanim za higijenu i uspostavu sustava samokontrole temeljene na principima HACCP-a od 1. siječnja 2009. godine kao i uspostavu sustava sljedivosti. Kako bi se udovoljilo propisanim zahtjevima, planiran je projekt PHARE 2005 pod nazivom Jačanje kapaciteta Uprave za veterinarstvo - unaprjeðenje objekata. U sklopu tog projekta napravit će se detaljna analiza postojećeg stanja u objektima koji proizvode hranu životinjskog podrijetla, a sve s ciljem njihove klasifikacije i konačnog unaprjeðenja kvalitete. Uz to, nastavit će se i obuka županijskih veterinarskih inspektora i izrada kontrolnih lista.
Sanja Plješa, Privredni vjesnik

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish