Prosječni minus - 3700 kn

Hrvati su dvostruko zaduženiji od stanovnika drugih tranzicijskih zemalja. Računaju na razvoj kojim će dosegnuti standard poput zapadnog.

 Oko 16 posto kocka se s više kredita.

Samo u siječnju ukupna zaduženost stanovništva povećana je za čak 1,3 milijarde kuna. S takvim tempom porasta, već u travnju zaduženost graðana premašit će stotinu milijardi kuna.

Podaci otkrivaju da je kreditna zaduženost hrvatskih graðana upola veća nego u većini tranzicijskih zemalja i dva do tri puta niža nego na Zapadu, što bi mogao biti znak da će banke i dalje imati pune ruke posla.

Večernji list proveo je anketu, čiji su rezultati pokazali da se još uvijek znatan broj graðana odupire porivu da živi na kredit. čak 50 posto naših sugraðana odgovorilo je da nema nikakav kredit, trećina graðana otplaćuje jedan zajam, ali zato 16 posto najhrabrijih ili najrizičnijih otplaćuje više kredita.

Usporedba pokazuje da je prosječna visina zaduženosti po zaposlenome oko 67 tisuća kuna, što odgovara protuvrijednosti od 14,5 prosječnih mjesečnih plaća u državi. Dok krediti godišnje rastu po stopama od 22 posto, prosječna godišnja plaća od 55,2 tisuće kuna neto rasla je samo za 1,9 posto.

Više je nego jasno da se standard i potrošnja graðana baziraju na kreditima, koji se ipak polako restrukturiraju. Posljednjih mjeseci svaka druga kuna kredita odlazi na stambene kredite, što je i za ekonomiju i za one koji se zadužuju bolje nego da ljudi ulaze u dug za čistu potrošnju.

četvrtina Večernjakovih ispitanika odgovara da troši više nego što zaraðuju, i njihov je udio nešto veći od onih koji imaju prostora i za štednju.

Odgovor na pitanje zašto graðani tako malo štede a tako se puno zadužuju prvenstveno proizlazi iz činjenice da je BDP po glavi, a s njim i plaće, niži nego što graðani očekuju da će biti u budućnosti.

Rast BDP-a, dakle, jednostavno mora nadmašiti dugoročnu stopu rasta zaduženosti, piše Večernji.

Srednji sloj po svemu sudeći čini većina 52 posto prema našoj anketi koja potroši sve što zaradi, a to se godišnje kreće izmeðu 70 i 100 tisuća kuna.

Nešto više od 47 posto graðana tvrdi da ne ulazi u minus na tekućem računu, a oni koji ga koriste u minusu su u prosjeku 3763 kune. Graðani su u siječnju ponovno dogurali na 5 milijardi kuna minusa, što je najskuplji kredit, na koji se godišnje plaća oko 13 posto kamata.

U godinu dana, navodi HNB, krediti po dopuštenom minusu povećani su za 600 milijuna kuna. Graðani računaju da će ostvariti životni standard sličan onom na Zapadu zbog ekonomskog razvoja Hrvatske, piše Večernji list.