»Zelena mafija« voće iz uvoza prodaje izravno s kamiona

{multithumb thumb_width=135 popup_type=none}
Hrvatska od voća iz vlastite proizvodnje, nakon mandarina, od nedavno ima dovoljno i jagoda. No, na domaćem tržištu i dalje prevladava voće bez okusa i mirisa iz Španjolske, Italije, Turske, Grčke, Maroka i drugih zemalja.

Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), kazao je da su prije šest, sedam godina jagode na domaćem tržištu gotovo u potpunosti bile iz uvoza, a onda su domaći proizvoðači, uz pomoć HVZ-a, pokrenuli »domaće plantaže jagoda«.

Dodao je da se domaća proizvodnja jagoda godišnje povećava za 100 hektara. Najviše jagoda proizvodi se u zagrebačakom prstenu, potom u Vrgorcu, a od nedavno i u Lici i Gorskom kotaru.

»Riječ je o brzo isplativom poslu, jer se uloženi trud vraća za tri do četiri mjeseca«, kaže Ivković. »Osim toga, jagode iz Like i Gorskoga kotara dolaze tridesetak dana kasnije na tržište te imaju višu cijenu, jer se prodaju u vrijeme turističke sezone«, napominje Ivković. U Hrvatsku se godišnje uveze 2,5 milijuna sadnica jagoda. Na pola hektara zemljišta, uz primjenu vrhunske tehnologije, može se dobiti 30 do 40 tona jagoda.

Ta računica u uzgoju jagoda, kaže Ivković, mnogima je postala dodatni izvor prihoda, pa se jagode sve češće sade i iz hobija.

S druge strane, na domaćem tržištu iz vlastite proizvodnje imamo dovoljno 50 do 60 posto jabuka, samo 10 posto krušaka, a šljiva ovisno o godini. Dakle, jedne godine dovoljno, a druge gotovo ništa. U HVZ-u smatraju da je izlaz u ujedinjavanju proizvoðača voća, jer je usitnjena proizvodnja preskupa. Primjerice, trgovački lanci ne žele otkupljivati voće, kao ni povrće, od stotine proizvoðača iz nekoliko županija.

Uz to, nužno se riješiti i "zelene mafije", koja godinama prodaje voće iz uvoza na Zelenoj tržnici u Zagrebu izravno s kamiona. Obveza da kamion na prostoru Zelene tržnice ima domaću registarsku pločicu zaobilazi se skidanjem registarskih pločica. Prema statističkim podacima, voćarstvo zauzima 69.000 hektara ili 2,2 posto od ukupne domaće poljoprivredne proizvodnje. Oko 95 posto voćnjaka je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali to jenajčešće usitnjena i neproduktivna proizvodnja koja nije u funkciji tržišta, koje je neorganizirano.

Mogu se uzgajati sve vrste voća

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja bi mogla proizvoditi gotovo sve vrste voća. A uskoro bi mogla imati dovoljno kapaciteta za skladištenje domaćeg voća pod kontroliranim uvjetima. Na taj se način omogućuje da se voće prodaju tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni berbe kad mu je cijena najniža.

Svega deset posto Hrvata kupuje ekološke proizvode

Iako je u Hrvatskoj više od četiri petine graðana čulo za prehrambene ekološke proizvode, redovitije ih kupuje tek nešto više od 10 posto populacije starije od 15 godina. Ekološki proizvodi najveća su nepoznanica osobama starijima od 65 godina te onima s niskim stupnjem obrazovanja. Uzgoj ekoloških i organskih poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe umjetnih gnojiva, pesticida, regulatora rasta biljaka i aditiva u Hrvatskoj je, s obzirom na potencijale, minimalno prisutan. Tako je tek oko 25.000 hektara poljoprivredne površine zasijano ekološkim proizvodima, a svvega 500 hrvatskih poljoprivrednika bavi se ekološkom proizvodnjom. Tako glavninu eko proizvoda na hrvatskom tržištu čine oni iz uvoza. Redoviti i česti kupci ekološki proizvedene hrane, nešto više od prosjeka, zastupljeni su u Zagrebu s okolicom te zatim u Istri s Primorjem i Dalmaciji, meðu osobama mlaðe i srednje dobi, kod visoko obrazovanih i kod osoba s visokim osobnim mjesečnim primanjima. Za usporedbu, u Njemačkoj je u 2007. godini 94 posto kućanstava kupilo barem jedan ekološki prehrambeni proizvod. [N.G.K.]

www.vjesnik.hr