Za razvoj sela 8 milijardi kuna

{multithumb thumb_width=135 popup_type=none}
Do 2013. godine u razvoj ruralnih područja bit će investirano osam milijardi kuna, stoji u Strategiji ruralnog razvoja RH 2008-2013. Time pokušava slijediti aktualne trendove koje Europska unija meðu svojim, pogotovo starim članicama, užurbano prakticira već dvije-tri godine. Banski dvori ruralnu strategiju namjeravaju oživotvoriti kroz definiranih 10 prioriteta i 38 mjera, a osim sredstava izlicitiranih svake godine u državnom proračunu odreðena ulaganja misle provesti i fondovskim sredstvima Europske komisije. Konkretno spominju kako do 2011. Hrvatskoj na raspolaganju stoji ukupno 129,4 milijuna eura iz IPARDA.

Pozitivni pomaci

Poljoprivreda ima važnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu. Iako apsolutna vrijednost poljoprivredne proizvodnje stalno raste, pa je tako 2000. iznosila 11,2 milijarde kuna, a 2006. narasla je na 15,6 milijardi kuna, istodobno pada udjel u BDP-u, u spomenutim godinama sa 7,4 na 6,2 posto, dok preliminarni podaci za 2007. govore o 5,9 posto udjela.Upisnik poljoprivrednih gospodarstava za 2008. iznosi da su ukupno registrirana 177.003 poljoprivredna gospodarstva. Obiteljskih je čak 97 posto, odnosno 171.693, s tim da se gotovo polovica njih svrstava u grupaciju komercijalnih proizvoðača ili OPG-a koji ostvaruju pravo na poticaje iz državnog proračuna. Prosječni zemljišni posjed iznosi 5,9 hektara, a samo četiri posto gospodarstava obraðuje više od 20 hektara te prisvajaju gotovo 50 posto raspoloživih oranica. Za razliku od ostatka gospodarstva, koje kontinuirano bilježi iznimno visoki deficit u robnoj razmjeni, poljoprivreda i prehrambena industrija već nekoliko godina ostvaruju pozitivne pomake. Tako je 2007. godina zaključena s podatkom da je pokrivenost uvoza izvozom u ostatku gospodarskih djelatnosti imala rezultat 46,6 posto, dok je istodobno poljoprivreda ostvarivala 61,4 posto.

Višegodišnja devastacija

Hrvatsko selo ima potencijala no višegodišnja devastacija i depopulacija trajala je desetljećima. Predugo, pa će trebati značajno više i godina i kuna nego što ih odreðuje strategija da bi ruralni krajolici postali mamac za naseljavanje."Ne treba puno mudrosti, recept za razvoj sela vrlo je jednostavan, ljude samo treba pitati zašto bježe u grad", preporuka je koju Vladi adresira Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. U Hrvatskoj je 30 posto teže živjeti u ruralnom u odnosu na urbani prostor, dok je problem školovanja još izraženiji, kaže Grivičić ističući da su mogućnosti djece na selu za usavršavanje manje čak 50 posto nego kod njihovih vršnjaka u gradovima. Takoðer smatra da je osam milijardi kuna, iako je na prvi pogled riječ o gomili novca, u konačnici premalo da bi se do 2013. godine uspjelo motivirati mlade za ostanak ili povratak na selo.

Strateški ciljevi ruralnog razvoja

1. Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog prostora
2. Poboljšanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje i trženja
3. Olakšavanje pristupa istraživanjima, korištenja inovacija i informacijsko komunikacijskih tehnologija
4. Poboljšanje izobrazbe, promicanje znanja i poboljšanje ljudskog potencijala
5. Održivo korištenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta
6. Očuvanje i obnova kulturnog naslijeða i tradicijskih vrijednosti
7. Proširenje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva
8. Poboljšanje kvalitete života
9. Institucijska podrška gospodarskim aktivnostima
10. Povećanje stupnja motiviranosti i svijesti lokalne zajednice

www.poslovni.hr