Okrupnjavanje zemljišta želi 80% poljoprivrednika

{multithumb thumb_width=135 popup_type=none}
Prošlotjedna jednoglasna potpora Hrvatskog sabora prijedlogu zakona o meðudržavnom ugovoru Hrvatske i Švedske, za pilot-projekt okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta čija vrijednost iznosi 13,3 milijuna kuna , koji se provodi na pet lokacija u četiri županije i treba biti gotov do 1. lipnja 2009. mogla bi poslužiti kao uvertira za svenacionalni konsenzus snažnijem razvoju poljoprivrede.

Proizvodnja hrane, sve je izvjesnije, postaje globalni imperativ. Hrvatska u tom segmentu nije stigla iskoristiti ni polovicu raspoloživih mogućnosti i stoga je krajnji trenutak, nakon Domovinskog rata i gradnje autocesta, za treći konsenzus svih političkih opcija u Saboru.

Neobraðene oranice

Naime, Europskoj komisiji u pregovorima o poljoprivredi bit će predočen podatak o 2,69 milijuna (ne)obradivih oranica. Meðutim, dok je 2003. namjenski korišteno 1,07 milijuna ha u 2006. broj hektara pao je na 856.227. U aktualnoj jesensko-proljetnoj sjetvi, prema podacima državne statistike, obraðeno je tek 708.905 hektara. Ureðenje i stavljanje u funkciju raspoloživog poljoprivrednog zemljišta veliki je i problem i izazov Sanaderove koalicije. Razmrvljenost oranica najveći je problem domaće poljoprivrede. Upisnik iz 2003. iznosi da je prosječan posjed imao površinu 2,6 ha. Isplata poticaja za 2006. spominje da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) raspolagala s posjedom od 9 ha, što je premalo za konkuretnu proizvodnju. O akutnom stanju vlasništva, ali i (ne)sreðenih zemljišno-knjižnih podataka ilustriraju i činje- nice zabilježene u dosadašnjim aktivnostima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na okrupnjavanju oranica. U Novom Vinodolskom 300 hektara vodi se kroz 8000 katastarskih čestica, a broj vlasnika je nepoznat. Tijekom 2007. ministarstvo je na razgovor o okrupnjavanju pozvalo 175 vlasnika. Kao nepoznate adrese vratilo se 50 dopisa iako su pozvani isključivo vlasnici s boravkom u Hrvatskoj.

Dobrovoljno okrupnjavanje

Dobrovoljnost je osnovni princip za okrupnjavanje, ističu u ministarstvu, ostvarivanje jednakih prava i koristi jamči se svim sudionicima. Edukativne prezentacije i razgovori s potencijalnim sudionicima intenzivno se provode na svim lokacijama pilot projekta, dok se u ostalim županijama organiziraju promotivne kampanje. Gotovo svi anketirani vlasnici prihvaćaju (80%) okrupnjavanja, kažu u ministarstvu. Tako u Tompojevcima od 63 vlasnika sa 205 hektara njih 50 sa 197,5 ha želi sudjelovati u projektu, i to zamjenom (100%) ili kupnjom (64%) zemljišta. Od 283 intervjuirana u Vidovcu 254 hoće u projekt, uglavnom (208 vlasnika) voljni su za zamjenu oranica. Za okrupnjavanje nisu zainteresirana staračka domaćinstva te vlasnici kojima poljoprivreda nije glavni prihod i nemaju namjeru investirati u razvoj. Da bi projekt okrupnjavanja uspio, Vlada je pripravna, potvrðuju u ministarstvu, u novi zakon o poljoprivrednom zemljištu čija je izrada u završnici, model zamjene oranica definirati tako da ne podliježe obvezi plaćanja poreza zbog prometa nekretninama.

Kazne za špekulante

Procjenjuje se da Hrvatska zbog pojačane urbanizacije dnevno gubi najmanje četiri hektara poljoprivrednog zemljišta. Stoga će novi zakon o poljoprivrednom zemljištu postaviti drastične kazne za špekulante u slučaju 'namještenih' prenamjena, iz poljoprivrednog u graðevinsko zemljište. Tko to uspije odraditi s lokalnom (samo)upravom morat će u državni proračun nadoknaditi vrijednost u razlici cijene.

(Božica Babić) www.poslovni.hr