Otkupne cijene mlijeka u EU-u niže od domaćih

Stečaj pulske mljekare 2001. godine, kada je riječka mljekara (PIK Rijeka) preuzela većinu kooperanata bivše najveće istarske mljekare, danas, kao i prije sedam godina nezaobilazan je podatak vezan uz aktualno stanje proizvodnje mlijeka u Istri. Riječka mljekara s oko 270 istarskih kooperanata prikupi svakodnevno osamdeset posto proizvedenog mlijeka na Poluotoku. Njezin monopol, premda i dalje neprikosnoven, ipak polako kopni iz godine u godinu. Razlog tome su dvije mini mljekare; one u Loborici i Žminju, koje zajedno s manjom mljekarom u sklopu porečke Agrolagune, postaju sve važniji čimbenici otkupa i prerade mlijeka u Istri. Mljekara Latus iz Žminja, s godišnjom preradom od milijun i dvjesto tisuća litara kravljeg mlijeka, najveća je u Istri.

Mlijeko europske kvalitete

Latus posluje s dvadeset i pet kooperanata iz cijele Istre od Barbana, Vinkurana, preko Vodnjana do Žminja. Obiteljska firma broji dvanćst zaposlenika. Pogon je dobro opremljen, od prijema mlijeka, hlaðenja, pogona pasterizacije, kade za svježi sir, hermetički zatvorene i automatizirane sirane svježeg sira, duplikatora za tvrde sireve, fermentora za fermentiranje proizvoda... Sedmeročlana obitelj Orbanić, saznajemo do vlasnika mljekare Sandija Orbanića, uspijeva živjeti od svoje mljekare, premda uz preradu mlijeka još uvijek uzgaja petnćstak krava muzara. I kooperanti mljekare Latus prvenstveno žive od proizvodnje mlijeka.
- Radi se o srednjim i većim kooperantima poput najvećeg u Vinkuranu koji proizvede trideset tisuća litara mlijeka mjesečno te ima oko sedamdesetak krava, od čega pedesetak stalnih muznih, istaknuo je Orbanić. Kooperanti u pravilu drže mliječno-mesni tip smeðe krave (tzv. motofonka). Žminjska je mljekara svojim kooperantima omogućila hlaðenje i uskladištenje mlijeka u laktofrizima, tako da njegova mikrobiološka slika bude što bolja. Ono što posebno ohrabruje jest podatak da više od devedeset posto mlijeka koje Latus otkupljuje od svojih kooperanata spada u ekstra klasu, odnosno zadovoljava europsku kvalitetu. Žminjska mljekara svoje proizvode nudi na istarskom području, distribuirajući ih manjim trgovinama i hotelima, a uz vlastitu trgovinu u Rovinju uskoro otvara novu na pulskoj tržnici.

Pasterizacija je srce mljekare

- Pasterizacija je zagrijavanje i hlaðenje mlijeka, saznajemo od Igora iz Pule, koji je nakon dvadeset godina rada na pasterizaciji u bivšoj mljekari već četiri godine zaposlen u Latusu.
- Ovdje se obavlja pobiranje mlijeka za masnoću, spremanje vrhnja i mlijeka, objašnjava nam Igor složeni postupak pasterizacije te dodaje da mlijeko na pasterizaciju dolazi s masnoćom od 3,8 - 3,9 posto, a onda se obire te mu se masnoća spušta, ovisno o potrebi, na 3,2 posto za konzumno mlijeko ili na 2,8 posto za jogurt. Od vrhnja, koje se odvoji, radi se kiselo vrhnje i maslac.
- Ovdje radim i odvajanje vrhnja, a u Puli sam isključivo radio pasterizaciju, zaključio je Igor.
Svježe mlijeko, čvrsti i tekući jogurt, onaj voćni od jagoda, kiselo i slatko vrhnje, maslac, svježi sir te tvrdi i polutvrdi Latusovi su proizvodi koji se distribuiraju isključivo na istarskom tržištu.
- Kada smo krenuli u gradnju mljekare uzeli smo povoljan kredit Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre, na dvije godine počeka i pet godina otplate te je većina otplaćena, tako da trenutno nismo u većim kreditima, zaključio je Orbanić. Suprotno ohrabrujućim Orbanićevim iskustvima s otplatom kredita, sve teža situacija istarskih stočara, odnosno proizvoðača mlijeka zbog naplate velikih kredita koji su im omogućili u zadnjih deset godina proširenje farmi goveda, a sada »pritišću« njihovo poslovanje, često se u medijima povezuje s niskom otkupnom cijenom mlijeka.

Otkupna cijena mlijeka u Latusu

Mljekara Latus plaća otkupljeno mlijeko kooperantima prema kvaliteti mlijeka, koje je u devedeset posto slučajeva europske kvalitete.
- Mi na odreðenu kvalitetu dajemo tvorničke premije. Ako je mlijeko europske kvalitete, dobiva prilikom otkupa tvorničku premiju od 35 lipa po litri, naglasio je Orbanić. Da bi mlijeko bilo europske kvalitete, mora imati najmanje 3,7 posto masti, 3,2 posto proteina te ne smije imati preko 50 tisuća mikroorganizama ni preko 400 tisuća somatskih stanica u mililitru mlijeka, saznajemo od našeg sugovornika. Poštujući odredbu o ciljanoj cijeni svježeg mlijeka te dodajući tvorničku premiju od 35 lipa po litri, Latus prosječno isplaćuje 2,80 kuna po litri otkupljenog mlijeka. Na tu vrijednost, doduše s vremenskim zaostatkom od nekoliko mjeseci, kooperanti dobivaju državni poticaj od oko 80 lipa za mlijeko ekstra klase te je krajnja otkupna cijena litre mlijeka europske kvalitete koju kooperanti Latusa dobivaju 3,60 kuna po litri ili 50 centi.
- U zadnje vrijeme putem medija vrši se pritisak na mljekare da povećaju otkupnu cijenu mlijeka, meðutim, njegove otkupne cijene u Hrvatskoj veće su nego u većini europskih zemalja. Svi smo mi na istom tržištu jer se mlijeko djelomično i uvozi iz Europe naglasio je Orbanić.

Otkupna cijena mlijeka u EU-u

Prema podacima gospodarsko interesnog udruženja Croatiastočar iz Zagreba, prosječna otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj za europsku klasu mlijeka u 12. mjesecu 2007. godine bila je 37 centi, dok je prosječna otkupna cijena mljekare Latus za isto razdoblje bila 39 centi za litru mlijeka. U Sloveniji je njegova cijena za isto razdoblje bila 32 centa za otkup iste kvalitete mlijeka, u Slovačkoj 34, Poljskoj 37, Maðarskoj 34, Estoniji 33, češkoj 37, Italiji 37, Španjolskoj 39, Britaniji 36, a u Austriji 42.
No, to nije krajnja otkupna cijena mlijeka za hrvatske stočare jer se u Hrvatskoj, kao što smo prije naveli, posebno dodaju i državni poticaji od oko 80 lipa po litri za mlijeko ekstra klase. Dok državne poticaje proizvoðačima mlijeka ne daje niti jedna članica EU-a, hrvatski proizvoðači mlijeka još uvijek dobivaju državnu premiju i dobivat će je sve dok Hrvatska ne uðe u EU. Ono što treba istaknuti jest činjenica da, i kada zanemarimo znatnu državnu premiju koja se još uvijek daje proizvoðačima mlijeka, njegova otkupna cijena u Hrvatskoj, bez državne premije, već danas je veća ili u razini većine europskim zemljama.

Tvorničke premije

Prema dobivenim rezultatima postotaka masnoće i proteina u mlijeku (uzorci se šalju u centralni laboratorij u Križevce), mljekare isplaćuju tvorničke premije koje u »Vesni« iz Loborike i Latusu iz Žminja iznose oko 35 lipa, dok je najveća tvornička premija riječke mljekare, koja otkupljuje znatne količine mlijeka u Istri, tek za 20 lipa po litri, i to isključivo za kooperante koji mjesečno proizvedu više od 20 tisuća litara mlijeka.

(Napisao i snimio Radenko Vadanjel)