NOVI SAD - Dio hrvatskih seljaka još nije primio poticaje kako im je to obećao hrvatski ministar poljoprivrede u vrijeme prosvjeda, pa oni najavljuju nove. Ima li za to razloga te kada će poticaji biti i isplaćeni, na subotnjem otvaranju Novosadskog poljoprivrednog sajma upitali smo ministra Tihomira Jakovinu.

- Trebali bismo precizirati što to nije ispoštovano i na koji način. Prvi put je u povijesti Republike Hrvatske, tri mjeseca prije roka, isplaćeno je više od milijardu kuna poljoprivrednih poticaja.

Na žalost, jedan je dio korisnika poticaja od 95.000 podnesenih zahtjeva, približno 8.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kojima poticaji nisu isplaćeni, imao velike obveze, odnosno porezna dugovanja prema državi, kaže Jakovina.

Hrvatski seljački savez je u sporu hrvatskih mljekara i nadležnog ministarstva stao na stranu državne institucije navodeći da ne podržava najavljene prosvjede

DONJI MIHOLJAC - Samo razgovor s premijerom Ivom Sanaderom i njegova odluka o smjeni ministra poljoprivrede Božidara Pankretića i njegovih ljudi u Ministarstvu mogu zaustaviti prosvjede hrvatskih mljekara najavljene za srijedu - poručio je Ivica Miketek, predsjednik Udruge mljekara Osečko-baranjske županije, nakon što su ga zajedno s njegovim istomišljenicima izbacili s konferencije za novinare Hrvatskog seljačkog saveza kojoj je prisustvovao i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Krešimir Kuterovac.

- I mi smo seljaci, zašto i mi ne možemo sudjelovati na konferenciji za novinare našeg ministarstva - prosvjedovalo je desetak mljekara nakon što ih je potpredsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Stjepan Živković zamolio da napuste prostorije.

Europi ne možemo konkurirati količinama hrane, ali možemo njezinom raznovrsnošću, autohtonim proizvodima i specifičnim jelima, naravno uz uvjet da se u proizvodnju i ponudu hrane uvede red, što smo kao turistička država odavno trebali napraviti. Nismo sigurni ni je li proizvoðači hrane, ali i turizam u cjelini, prepoznaju priliku koja im se pruža u mogućnostima ekološke proizvodnje.

Hrvatska ima nezagaðeno tlo, glavni uvjet ekološke poljoprivrede, svjetskog i europskog trenda. Skupina znanstvenika porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam istaknula je tijekom nedavnog Kongresa ruralnog turizma da bi Hrvatska mogla postati prepoznatljiva kao ekološka oaza s golemom površinom nezagaðenog zemljišta koje se, meðutim, nedovoljno koristi za ekološku proizvodnju hrane. Iako gosti sve više paze na to što jedu i ponuðenoj hrani pristupaju sve zahtjevnije, pa su specijaliteti od ekološki proizvedenih namirnica postali atrakcija i prigoda za dobru zaradu, ovdje to još nije dovoljno prepoznato. čak i u Istri, najrazvijenijoj turističkoj regiji, s najviše registriranih agroturističkih gospodarstava.

VUKOVAR - Pod ekološkom proizvodnjom trenutno je u Hrvatskoj 0,92 posto obradivih poljoprivrednih površina. Budući da ima još mnogo prostora za razvoj, cilj nam je povećati površine pod ekološkom proizvodnjom i do 2015. godine doseći bar 5 posto od ukupnih površina. Izjavio je to, izmeðu ostalog, Tomislav Petrović, načelnik Odjela ekološke i integrirane poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja, otvarajući 2. meðunarodni znanstveno-stručni skup "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša", koji se u organizaciji Agroglasa - dvotjednika za poljoprivredu, proizvodnju hrane, selo i ljubitelje životinja - održava do 6. lipnja u Vukovaru. Petrović je na skupu najavio i skoro donošenje zakona o integriranoj proizvodnji, koji dozvoljava ograničenu uporabu kemijskih sredstava, a prema kojem će se, kako se procjenjuje, okrenuti veći broj konvencionalnih proizvoðača. Petrović je uputio pohvale uredništvu Agroglasa jer redovito prati i izvještava o radu i aktivnostima Ministarstva poljoprivrede.