Brod­sko-po­sav­ska žu­pa­ni­ja do sa­da je od kan­di­di­ra­na 43 ra­zvoj­na pro­gra­ma u vri­je­dno­sti od 140 mi­li­ju­na ku­na iz pret­pri­stu­pnih fon­do­va EU do­bi­la nešto više od 104 mi­li­ju­na ku­na za 27 pro­je­ka­ta ko­ji su ra­vno­mjer­no ra­spo­re­ðe­ni na po­dru­čju ci­je­le žu­pa­ni­je.

Time je, isti­ču u žu­pa­nij­skom Upra­vnom odje­lu za eu­rop­ske in­te­gra­ci­je (EI), Brod­sko-po­sav­ska žu­pa­ni­ja u sa­mom vr­hu po bro­ju pre­dlo­že­nih pro­je­ka­ta i po­vu­če­nih sred­sta­va.

Na podravskim poljima počelo je kombajniranje kukuruza, a i prvi otkup tržnih viškova u silose ðurðevačke Agro-natura i Sizima u Velikom Otoku, dok će Podravka početi s otkupom vjerojatno u ponedjeljak. Iako je zbog nedavnih kiša porasla vlaga u zrnu seljaci očito nemaju vremena čekati jer se bliži jesenska sjetva, a meteorolozi pak najavljuju i nove oborine. Svjesni su i da će im  to sniziti otkupne cijene, kojima ionako nisu zadovoljni.

Naime, Ðurðevčani su krenuli sa 75 lipa na bazi suhog zrna, dok Sizim još čeka za koliko će se odlučiti Podravka koja će ih, najavljeno je, priopćiti tek u petak. No, kako stvari stoje za vjerovati je da će se i ona prije prikloniti cijeni Ðurðevčana nego neki dan spominjanih 90 lipa što je rezultat, tvrde, stanja na europskom tržištu i činjenice da se kukuruz, primjerice, u  Maðarskoj plaća tek 65 lipa.

Kad su shvatili da bi im ovogodišnji urod grožða mogao ostati neubran, zaposlenici Dalmacijavina iz Splita ostavili su svoje tople urede i druga radna mjesta u splitskoj centrali, zasukali rukave, te se uputili na plantaže vinograda u drniškom kraju.
Nije bilo drugog izbora. Kao i svake godine, i ove jeseni oglasili smo potrebu za 150 sezonskih berača. Ostali smo nemalo iznenaðeni kad ih se javilo jedva 50-tak. Nismo mogli shvatiti da na burzi rada u Županiji ima više od 5,5 tisuća nezaposlenih, a da, zapravo, ne žele raditi. Ponudili smo im sasvim pristojne zarade - po kilogramu ubranog grožða 35 lipa.

Najveći profiter na hrani je država", tvrdi Stipan Bilić, direktor Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i tu svoju ocjenu potkrepljuje nizom financijskih pokazatelja.
Visina neto plaćenog poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), koji je tijekom 2007. godine u državni proračun uplatila prehrambena industrija, iznosila je milijardu kuna, dok je temeljem naplate posebnih poreza obveznih kod proizvodnje pića u državnu blagajnu ušlo još 1,07 milijardi kuna, a od poreza na duhanske proizvode daljnjih 2,192 milijarde kuna. Vrijednost proizvoda, uvezenih prošle godine za potrebe prehrambene industrije, bila je iznad šest milijardi kuna za što je plaćena carina po prosječnoj stopi od 15 posto, odnosno državi je kroz taj kanal na račun sjelo još 900 milijuna kuna.

U kratkom roku od sredine lipnja, kada je Vlada usvojila novi, modificrani program kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, veliki broj poljoprivrednih proizvoðača krenuo je u obnovu voznog parka, posebice nabave novih traktora.

Uz novčanu potporu države, koja iz tog programa sufinacira više od deset različitih vrsta projekata, meðu ostalim i obnovu poljoprivredne mehanizacije, hrvatski farmeri masovno su krenuli u kupovinu novih traktora s obzirom na to da im država garantira povrat čak 40 posto novca.