ZADAR - Milan Salama (48) iz Zadra najbolji je maslinar Sredozemlja. Tu laskavu titulu ovaj umirovljeni hrvatski časnik ponio je na 4. meðunarodnom susretu maslinara Maslina Split 2008. u konkurenciji oko 500 maslinara iz gotovo svih zemalja Sredozemlja te maslinara Novog Zelanda, Kanade i Australije. Izmeðu tisuću uzoraka maslinovih ulja, koliko ih je pregledano tijekom natjecanja, Milanova dva ulja pendolino i oblica uvrštena su u top 20, da bi zatim, svako u svojoj konkurenciji, osvojilo pojedinačne zlatne medalje. Jedno od tih ulja proglašeno je i ukupnim šampionom natjecanja, ali Milan još ne zna koje jer će službene rezultate analize ulja dobiti tek početkom ožujka. Kako je Maslina Split 2008. jedno od najvećih natjecanja na svijetu, Salama je očito svjetski šampion.

U vrijeme interneta, blogova i mailova, gotovo je teško zamisliti neku poznatiju ličnost bez svog web portala ili bloga. Danas se internet stranice rade i postavljaju i kada su u pitanju pojedini projekti. Naći tvrtku ili manje obiteljsko poduzeće koje nema svoju internet stranicu je gotovo nemoguće. Meðutim, već ste i sami pogodili iz naslova - osječka mljekara "Meggle" je nema. Zvuči nevjerojatno, ali istinito. Velika nacionalna kompanija koja ima svoje pogone i u Dalmaciji i u Slavoniji, a svoje proizvode prodaje u gotovo svakom dućanu u Hrvatskoj - nema svoje web stranice. Bez obzira što u marketingu rade dvije zaposlene osobe, ova tvrtka do danas nije uspjela uhvatiti korak s vremenom. Pitanje web stranice nije samo stvar samoreklame, već i odnos prema kupcima i potrošačima, posebno kad je ovako škakljiva djelatnost u pitanju kao što je prodaja mliječnih proizvoda. Kakav je to menagment, kakvo je to rukovodstvo koje ne osjeća potrebu predstaviti svoju tvrtku na internetu. Kome se potrošač i korisnik "Meggle" proizvoda može obratiti, kome poslati upit, mail? Tisuću pitanja, ali nemate ih kome poslati. Pitanje dali i uprava te tvrtke uopće ima i kompijutere.

P.S. čak sam i logo morao skinuti s meggle.com, naime u pretraživanju nisam pronašao ni jednu fotku hrvatskog meggle mlijeka.

Zbog nepovoljnog ekonomskog položaja tova goveda koji se primarno očituje u nepovoljnom odnosu izmeðu troškova proizvodnje i postignutih cijena utovljenih grla, te mogućeg negativnog utjecaja ovoga stanja na cjelokupnu govedarsku proizvodnju, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja će intervenirati na način da će proizvoðačima kod prodaje utovljene junadi, isplatiti novčanu potporu. Očekuje se da će se tako stabilizirati tržište sektora goveðeg mesa te osigurati povoljni uvjete cjelokupnoj govedarskoj proizvodnji.

Ribe i riblje preraðevine, a meðu njima posebno tune, unatrag nekoliko godina uz šećer i cigarete jedine su svijetle uzdanice u robnoj razmjeni koju hrvatsko gospodarstvo na razini poljoprivredno -prehrambenog segmenta bilježi sa svjetskim tržištem. Meðutim, u podacima koje za 2007. godinu iznosi Državni zavod za statistiku uočava se da je i u ribljem sektoru došlo do podbačaja izvoza kako svježe ribe tako i ribljih preraðevina u odnosu na količine plasirane inozemnim kupcima tijekom 2006. godine. Tako je prošle godine izvoz svježe ribe dao ukupan prihod u visini od 481,5 milijuna kuna dok je kroz plasman ostvaren tijekom 2006. na inozemnim tržištima ostvaren prihod od 621 milijun kuna, što je za 2007. godinu čak 22,4 posto lošiji rezultat. Istodobno je lanjske godine na hrvatsko tržište iz uvoza dopremljeno svježe ribe u vrijednosti 143,24 milijuna kuna, odnosno 23,8 posto više nego u prethodnoj godini.

Dok su 2005. godine na području Hrvatske bile registrirane 172 klaonice, lani se taj broj smanjio na 135. Obrnuto proporcionalno, u istom je vremenskom razdoblju došlo, pak, do povećanja broja obavljenih trihineloskopskih pregleda zaklanih svinja. Tako ih je 2005. godine bilo 1,457.542, a lane je brojka porasla na 1,725.074. No, u osječkom HGK takav slijed ne vezuju nužno uz porast svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. "Ovoga trenutka raspolažemo sa sirovinskom osnovom, ali nemamo dovoljno klaonica. Samo na području Osječko-baranjske županije nekada ih je bilo pet, a sada ih je ostalo svega tri. One su prije pokrivale područje Slavonije i Baranje u smislu jednoga kontinuiranoga otkupa i prerade mesa i mesnih preraðevina", ističe Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo osječke HGK dodajući kako na razini Grupacije klaoničke industrije i prerade mesa Slavonije i Baranje žele izvidjeti mogućnosti kako bi se pokrenula inicijativa za osnutak i otvaranje koje nove klaonice na prostorima pet slavonskih županija - Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske.

OSIJEK - Zbog najavljenog povećanja cijena reprodukcijskog materijala od 25 do 30 posto, ove se godine na poljoprivrednim površinama poljoprivrednih poduzeća i obiteljskih gospodarstava Osječko-baranjske županije očekuje reducirana poljoprivredna proizvodnja. Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek, pripreme za proljetnu sjetvu su u tijeku, dio je poljoprivrednika nešto ranije posijao odreðene kulture prije svega one koje se koriste za stočnu hranu, poput jarog ječma i ostalog.

Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da je zbog nesreðenog stanja na tržištu svinja, niskih cijena svinja i svinjskog mesa, koje traju već duže vrijeme, odlučilo stabilizirati tržište intervencijom koja se zasniva na davanju novčane potpore pri prodaji utovljenih svinja i svinjskog mesa. Intervencija će, kako navode, ići u dva smjera - potpora svim proizvoðačima svinja koji tijekom prvog kvartala ove godine isporuče svinje na liniji klanja u iznosu od 2,67 kn/kg trupa tople polovice, što predstavlja oko 2 kune po kilogramu žive težine svinja, te organizacijom otkupa viška svinja od velikih proizvoðača i iz zemaljskog uzgoja. Potpora će se obračunati na kraju prvog kvartala ove godine, a obračun će obaviti Hrvatski stočarski centar na osnovi podatka o težini trupa zaklanih svinja i podataka o otkupu od mesne industrije. Otkup traje od 20. veljače do 31. ožujka.

Prema prijedlogu proračuna koji bi se ovaj tjedan trebao naći pred hrvatskom Vladom, država će ove godine na subvencije u poljoprivredi i industrije potrošiti oko 7,1 milijardu kuna. Po neslužbenim izvorima iz Banskih dvora koje je prenijela Hina, ukupni rashodi u ovoj se godini planiraju u iznosu od 119,4 milijarde kuna, dok se prihodi procjenjuju na 115,6 milijardi kuna. Središnja država (bez budžeta HAC-a i Hrvatskih cesta) imala bi na raspolaganju oko 114,7 milijardi kuna. Deficit proračuna opće države prema prethodnim najavama bio bi na prošlogodišnjoj razini, iznosio bi 2,3 posto BDP-a. Pritom bi deficit središnje države iznosio 1,3 posto BDP-a, deficit fondova (u koji su uključeni i Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste) iznosio bi 0,7 posto, a lokalne države 0,3 posto.

Iznimno velik uspjeh ostvario je proteklog tjedna Hrvatski savez udruga proizvoðača mlijeka nakon što je u Bruxellesu svečano primljen u Europski odbor za mlijeko, potvrdio nam je predsjednik Saveza Stjepan Bistrović, koji je kao predstavnik Hrvatske sudjelovao i na Prvom kongresu europskih proizvoðača mlijeka. Prvi čovjek hrvatskih mljekara izjavio nam je tim povodom da učlanjenje u Europski odbor za hrvatske mljekare znači da će ubuduće dobivati informacije iz prve ruke i da više neće biti mogućnosti za lažiranje podataka, kao što je dosad bio slučaj, ali i da će dobivati vrijedne podatke o razvoju europskog mljekarstva. Istovremeno, mljekarima će to biti dobra priprema za predstojeći ulazak u Europsku uniju, gdje mljekare takoðer muče problemi neprestanog rasta ulaznih troškova, koji izazivaju gubitke kod proizvoðača.