Proljetna sjetva u Osječko-baranjskoj županiji planira se obaviti na 108.000 hektara poljoprivrednih površina, ali bi mogla biti vrlo neizvjesna jer se uz lošije prošlogodišnje financijske učinke za neke kulture javljaju problemi s ugovaranjem planiranih sjetvenih površina i nabavom umjetnoga gnojiva, doznaje se u osječkoj Županijskoj komori.

Prema podacima Komore u toj se županiji kukuruzom planira zasijati 74.500 hektara, sojom 11.000, a suncokretom 10.000 hektara, dok je šećernom repom predviðeno zasijati 9.000 hektara.

Voditelj Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju osječke Komore Ernest Nad napominje kako je plan sjetve nešto veći u odnosu na protekle godine posebice jer je poraslo zanimanje za sjetvu soje, koja je, za razliku od nekih drugih kultura, prošle godine imala bolje financijske učinke za proizvoðače.

 Nakon spektakularnog povratka lipicanaca u ergelu Lipik iz 16-godišnjeg ratnog prognanstva, očekivao se lijep nastavak priče o tim plemenitim životinjama, posebno nakon što je ergela postala Državna u okviru Hrvatskog centra za konjogojstvo, koje je takoðer smješteno u Lipik.

Država je do sada izmirila troškove smještaja i ishrane konja od listopada 2007. do studenoga 2008. godine Poljoprivredi Lipik u iznos u od 1,28 milijuna kuna, a preostalo plaćanje do kraja veljače je zapelo zbog nepotpisanog ugovora. Zbog toga je i Hrvatski centar za konjogojstvo i Grad Lipik iznenadio sadržaj dopisa kojim Poljoprivreda Lipik odbacuje sve prijedloge ugovora o najmu ekonomskog dvorišta ergele i traži da se paralelno s tim rješava pitanje njihovog zahtjeva za zemljište.

U dopisu koji je poslan 18. veljače, Poljoprivreda Lipik traži da se izvrše dospjele obveze plaćanja najma od prosinca do veljače, a da se od 1. ožujka do 30. travnja izradi novi ugovor. To znači, piše u dopisu, da do kraja travnja HCK koristi objekt konjušnice i gnojnicu, a ukoliko se do tada ne razriješe pitanja tražene zemlje, bit će Hrvatskom centru za konjogojstvo uskraćeno korištenje objekata u koje su smješteni konji.

Stonski školjkari traže oslobaðanje od plaćanja koncesija u III. zoni Malostonskog zaljeva, gdje im već godinama sav uzgoj dagnji i kamenica uništava orada, a zahtjev ovim povodom već je adresiran Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture (MMPI).

Potvrdio nam je to predsjednik Ceha za ribarstvo i marikulturu pri Obrtničkoj komori Dubrovačko-neretvanske žustonpanije Ante Pavlović, ponavljajući kako je “zbog kritične situacije uzgajivačima nužna hitna pomoć”.

- Nadamo se da će Ministarstvo mora imati razumijevanja za nevolje stonskih školjkara - dodaje Pavlović, precizirajući kako je dopis s juga, posredstvom krovne cehovske organizacije hrvatske Obrtničke komore, “upućen potkraj prošloga tjedna”.

U povodu aktualne problematike na domaćem tržištu mlijeka, kada je domaća proizvodnja i prerada mlijeka ugrožena enormno velikim uvozom konzumnog mlijeka i mliječnih proizvoda te mogućim uvozom mliječne sirovine, gospodarsko interesno udruženje Croatiastočar sazvalo je tiskovnu konferenciju u Klubu Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu. Budući da smo zemlja s najvišom otkupnom cijenom svježeg sirovog mlijeka u odnosu na otkupne cijene mlijeka u zemljama regije i EU-a, kompletna se hrvatska mliječna industrija suočila s iznimnim padom konkurentnosti i nepovoljnim tržišnim položajem. U Hrvatskoj je otkupna cijena mlijeka u posljednjih godinu dana, a posebno od srpnja 2008. godine, viša i preko 15 posto u odnosu na otkupne cijene mlijeka koju preraðivači plaćaju farmerima u zemljama regije i EU-a.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR) sljedeći će tjedan isplatiti potpore za ratarske kulture, mlijeko, dohodovnu potporu, kapitalna ulaganja te dugogodišnje nasade, priopćeno je danas iz Ministarstva, javlja HTV.

"U sljedećem će se tjednu doznačiti sredstva na račune korisnika u ukupnom iznosu od 520 milijuna kuna od čega posebno treba naglasiti da će biti isplaćen prvi dio potpora za kukuruz.

Ministarstvo je svjesno da će proljetna sjetva biti upitna ukoliko proizvoðači ne dobiju potrebna sredstva za istu, te smo tako podesili isplatu potpora sukladno agro-rokovima.

Saborski klubovi podržali su danas osnivanje Hrvatske poljoprivredne komore, no oporba je ocijenila da iz zakona o njezinu osnivanju nije jasno što će komora donijeti poljoprivrednicima, osim novih nameta.

 Dragutin Bodakoš (SDP) kazao je da poljoprivredi po važećim zakonima pomažu Ministarstvo poljoprivrede, sa svojim agencijama i zavodima, Gospodarska i Obrtnička komora te Zadružni savez. Damir Kajin (IDS) je protiv obveznog članstva u Komori. "Tjerati male poljoprivrednike da postanu članovi Komore i plaćaju komorski doprinos, to nije obećavajuće", kazao je. Takva je tumačenja odbacila Marijana Petir (HSS). "Komora nije mjesto u kojem će se netko uhljebiti, nego mjesto gdje će se razvijati partnerski odnosi izmeðu poljoprivrednika i resornog ministarstva i tijelo koje će biti stručni i savjetodavni servis poljoprivrednicima", naglasila je Petir

četiri najveća hrvatska proizvoðača pića bilježe u 2008. ukupan rast izvoza od 26 posto više nego pretprošle godine. Prema podacima Gospodarsko-interesnog udruženja proizvoðača, najveći dio ostvarila je zadarska Maraska s udvostručenim rastom izvoza koji iznosi 96 posto.

Maraska je ostvarivši indeks ukupnog rasta od 26 posto zabilježila snažan rast kao proizvoðač u svim kategorijama bezalkoholnih pića. U kategoriji voćnih sokova ostvarila je rast od 39 posto, u kategoriji osvježavajućih bezalkoholnih pića 21 posto, te u kategoriji sirupa rast od 11 posto.

Ukupni prihodi tvrtke u prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje pretprošle godine, bili su povećani za devet posto, a prihodi od prodaje u Hrvatskoj bili su povećani za 12,5 posto.

Zašto smo se stali? Zato jer drugo nismo znali, jer drugo nismo mogli. Takve jarme više nemremo trpjeti – povikali su seljački voðe ove nedjelje ispred donjostubičke crkve Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici i krenuli u odlučnu bitku protiv vlastelinske vojske. Predvoðeni svojim voðama na čelu s Matijom Gupcem, seljaci su krenuli u odlučni boj kako bi porazili feudalnu vojsku, vratili otetu zemlju i nastavili živjeti bez jarma koji su im nametnuli vlastelini. Na žalost, protivnik je bio brojniji, vojno opremljeniji i nadmoćniji.

Seljački ustanak nije uspio, feudalna vojska porazila je kmetsku, te u krvi ugušila pobunu. Seljačke voðe završile su na galgama, a preživjeli seljaci u još većem ropstvu. Voðu Seljačke bune, Matiju Gupca, upregnuli su u jaram. Tako je, prema legendi, završio seljački ustanak davne 1573. godine u stubičkom kraju, a tako je završio i završni, treći, ovogodišnji prikaz legendarne Seljačke bune u Donjoj Stubici, na prostranom polju na imanju obitelji Majsec.

Stotinjak članova raznih viteških udruga iz Zagorja, Svetog Ivana Zeline i Slovenije, te članovi gornjostubičkog KUD-a Matije Gupca, spektakularno su uprizorili dogaðaje neposredno prije velike bitke, kao i samu krvavu završnicu pod nazivom Bitka kod Stubice, ili Kervave kronike glas. Gotovo tri tisuće posjetitelja pratilo je zbivanja na bojnom polju, neravnopravnu borbu mačevima, kopljima i topovima s feudalne strane, te lukovima i strijelama, vilama i grabljama, s kmetske.

Stanje u hrvatskoj poljoprivredi, jedan od sudionika HSS-ove tribine, na kojoj je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Krešimir Kuterovac govorio o poljoprivrednom zemljištu, poticajima, osnivanju Poljoprivredne komore i Agencije za poljoprivredu, usporedio je sa stadom ovaca.

Za sve ovce livada je dovoljno velika, ali su dijelovi zarasli u šikaru. Na pašnjaku najbolje prolaze ovce koje su umiljatije, koje se znaju snaći. Takve su ovce bliže ovčarima, pa dobivaju bolju hranu i na njih se više pazi, a druge ovce, koje računaju da će ovčar o svima voditi jednaku brigu, vremenom slabe i ugibaju.

U županiji je 8140 OPG-a, stotinjak poljoprivrednih obrta, 37 poljoprivrednih zadruga i 110 poljoprivrednih poduzeća, kojima je lani država isplatila više od 500 milijuna kuna, a županija još 8,8 milijuna kuna raznih poticaja. Za 120 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta u županiji taj iznos nije mali, pa ispada da su poticaji donijeli više od 30 posto cjelokupnog prihoda.