I trgovci će morati srušiti svoje cijene zbog pada prometa u trgovinama i jeftinijih proizvoda u susjednim zemljama

ZAGREB - Ono što nije uspjelo Sanaderovoj Vladi i Povjerenstvu za praćenje cijena, uspjelo je recesiji i padu kupovne moći. Pod pritiskom manje kupovne moći, gomilanja zaliha mljekara, ali i golema pritiska uvoznih proizvoda iz EU gdje je cijena mlijeka i 50 posto niža nego što je bila 2007. godine, domaće mljekare počele su drastično rušiti cijene svojih proizvoda.

Mljekare su najviše snizile cijene sira jer on spada u kategoriju “luksuznijeg” proizvoda pa tako sada, primjerice, Dukatov sir Podravec stoji 49,99 kuna. Donedavno su graðani za kilogram tog sira trebali izdvojiti čak 68,49 kuna. Najveće domaće mljekare nedavno su obznanile da su prisiljene snižavati cijene jer su počele gomilati zalihe zbog prevelikog uvoza i cjenovne nekonkurentnosti domaćih proizvoda prouzročenih visokom otkupnom cijenom mlijeka. Samo je lani uvoz konzumnog mlijeka povećan 63 posto u odnosu na prethodnu godinu, a mliječnih preraðevina 49 posto.

Hrvatska industrija šećera nalazi se pred velikim teškoćama jer se u Europskoj uniji provodi reforma tržišta šećera, ali s obzirom na prošlogodišnje rezultate poslovanja, stalni rast proizvodnje i velika ulaganja u modernizaciju kapaciteta, u virovitičkoj šećerani Viro s mnogo optimizma gledaju u budućnost. Prosječan urod šećera 2002. godine, kada je tvrtka bila u stečaju, bio je 4,2, a prošle godine devet tona po hektaru, što je iznad europskog prosjeka.

- Kada smo prije sedam godina preuzeli tvornicu, cijela nas je Europa praktički otpisala jer s tako malom proizvodnjom ne bismo opstali. Zahvaljujući odlično organiziranoj kooperaciji, proizvodnja je u sedam godina porasla za 100 posto. Naši proizvoðači imaju sjeme, zaštitu, gnojivo i savjetodavnu službu, u kojoj 10 inženjera agronomije pokušava prenijeti znanja i iskustva Europske unije na njih, kaže predsjednik Uprave Vira Željko Zadro i dodaje kako je siguran da recesija neće bitno utjecati na poslovanje i rezultate virovitičke šećerane.

Bjelovarsko-bilogorska županija jedina je u Hrvatskoj u kojoj još nisu isplaćeni poticaji za proljetnu sjetvu, za što je izravno odgovorna aktualna županijska vlast - ustvrdili su na današnjoj novinarskoj konferenciji predsjednik ŽO SDP-a Miro Kolić i Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić.

Zna li se da je u pojedinim županijama već isplaćeno 50 posto poticaja za sjetvu kukuruza, u kako bi zbog “kresanja” novca iz državnog proračuna mogli ostati bez potpora, što znači neizvjestan početak sjetve i osjetno manju ljetinu. Stoga je M. Kolić zatražio hitno sazivanje sjednice županijskog Poglavarstva s koje bi mjerodavnima uputili zahtjev za isplatom poticaja kako bi se barem djelomice mogli poštivati agrotehnički rokovi.

- Premda smo prema poljoprivrednoj proizvodnji i broju obiteljskih gospodarstva jedna od najjačih županija našim seljacima nisu isplaćeni poticaji ne samo za kukuruz, već i mlijeko, soju i ostale proizvode. Lome li se baš na nama neke političke igre - ne znam, ali je očito kako ne ide glatko ni s nekim drugi projektima poput gradnje bolnice, ceste ili pruge - tvrdi Kolić.

Niske temperature odgodile su početak sjetve šećerne repe na području Osječko-baranjske županije. Kako je navela Renata Tokić Glavaš, voditeljica sirovinske službe u Kandit Premijeru, rokovi sjetve šećerne repe (optimalni počeli 15. ožujka) bit će pomaknuti, odnosno najvjerojatnije će sjetva u punom jeku početi tek tijekom idućeg tjedna.

- Pojedini proizvoðači su već počeli sjetvu šećerne repe, no riječ je samo o vrlo malim površinama. Poznato je da je šećerna repa kultura izuzetno osjetljiva na niske temperature, stoga je naša preporuka proizvoðačima da ne žure sa sjetvom - kazala je Renata Tokić Glavaš, dodavši kako je Kandit Premijer do sada u Hrvatskoj ugovorio repu na 6.000 ha, a proizvoðače kreditira najkvalitetnijim sjemenom, zaštitom i mineralnim gnojivom.

Žito Osijek nedavno je u cijelosti, nakon gotovo godinu dana duge procedure, kupilo tvrtku PP Ratkovo iz Ratkova, mjesta pokraj Odžaka u Vojvodini.

Riječ je o, kako je rekao Ilija Nedić, član Uprave Žita Osijek, o tvrtki koja je imala 150 zaposlenih, pet je godina bila u blokadi i prijetio joj je stečaj.

- Lani, u lipnju, pozvao nas je tadašnji većinski vlasnik PP Ratkovo Borislav Lilić da uðemo u odreðeni partnerski odnos i zajednički spasimo tu tvrtku. Tvrtka je bila u kotaciji na burzi, počeli smo kupovati dionice, izvršili smo dokapitalizaciju tvrtke s 3,8 milijuna kuna, isplatili manjinske dioničare i sve to skupa odradili preko Hypo Alpe-Adria banke iz Beograda, na vrlo transparentan način.

Novoizabrani predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Željko Mavrović dao je intervju za Vjesnik koji prenosimo u cijelosti.

Najveći hrvatski proizvoðač ekohrane Željko Mavrović, poznat kao »šaka sa Srednjaka«, novi je predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza (HSS). O ulasku u krovnu organizaciju seljaka u Hrvatskoj, novom smjeru HSS-a, ekološkoj poljoprivredi, poticajima, cijeni pšenice i kruha, prilagodbi EU-u, razgovarali smo s Mavrovićem u njegovoj tvrtki »Eko Mavrović« u Zagrebu.

U skoroj proljetnoj sjetvi ukupno bi trebalo biti zasijano 425.909 hektara (lani je zasijano 441.304 hektara) ratarskih kultura, od čega najviše kukuruza, na 280.000 hektara, procjenjuju u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Nastojeći da predstojeća sjetva bude što kvalitetnija, uvažavajući agrotehničke rokove i pripreme za proljetne radove u poljoprivredi, a svjesni činjenica da će bez pomoći države sjetva biti upitna, Ministarstvo poljoprivrede isplatilo je potpore u iznosu od 520 milijuna kuna unaprijed. Od toga je 280 milijuna kuna poticaja za kukuruz, što iznosi 50 posto ukupnog iznosa poticaja za kukuruz za jesensku sjetvu 2008. Naime, Ministarstvo poljoprivrede planira u idućem periodu isplatiti poticaje za jesensku sjetvu 2008. godine u ukupnom iznosu nešto većem od milijardu kuna.

Podsjetimo, prošle je godine zasijano 313.779 hektara kukuruza, od čega 267.184 hektara kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a 46.595 hektara kod poslovnih subjekata.

Svi korisnici državnih potpora u poljoprivredi - za ratarske kulture, mlijeko, stoku i ribarstvo - od danas se mogu pronaći na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kazao je na kratkom sastanku s novinarima ministar Božidar Pankretić.

Riječ je o 85.000 korisnika u modelu poticaja i potpora, kojima je lani iz proračuna isplaćeno ukupno 2,5 milijardi kuna te 17.500 korisnika dohodovnih potpora, kojima je u 2008. isplaćen 121 milijun kuna. Potpore u poljoprivredi, istaknuo je Pankretić, moraju biti maksimalno transparentne, tako da će se u svakome trenutku na internetskim stranicama ministarstva, koje će se novim podacima aktualizirati svaka tri mjeseca, moći vidjeti tko, koliko i za što dobiva potporu resornog ministarstva.