Nezadovoljstvo seljaka podjelom državnih oranica u Općini Suhopolje, koji zahtijevaju poništavanje dosadašnjih općinskih odluka prema kojima je poduzeće Diba iz Suhopolja, kako tvrde seljaci, dobilo 70 posto od ukupno 3428 hektara obradivih površina, u nedjelju je kulminiralo prosvjednim skupom mjesne Udruge poljoprivrednika, na koji su, uz seljake, došli i radnici Dibe.

- Radi se o nepravednoj podjeli, jer moj otac i ja nismo dobili niti hektar državne zemlje. Pa, kako da onda proizvodimo i od čega da živimo i preživimo - pitao je mladi poljoprivrednik Danijel Pančić.

Radnici Dibe, uplašeni da bi u tvrtki u kojoj rade, zbog državnih oranica mogli ostati bez radnih mjesta, imaju suprotne interese.

- Gdje su seljaci bili kada smo mi u Dibi ureðivali državne oranice i od zakorovljenog i močvarnog zemljišta pravili plodne oranice? Ako Diba ostane bez državne zemlje, što ćemo mi raditi - rekao je radnik Vlado Mitrovec, protiveći se oduzimanju oranica poduzeću u kojem je zaposlen.

Najveća hrvatska prehrambena industrija svoju pedesetu obljetnicu postojanja obilježava otvorenjem još jednog proizvodnog pogona -suvremene tvornice Industrije mesa Koka d.d. u Varaždinu, u kojoj će se proizvoditi najnovija linija gotovih proizvoda etabliranih robnih marki Cekin i Vindon.

Danas je na svečanom otvorenju u Varaždinu potpredsjednik Vlade RH Damir Polančec, u nazočnosti potpredsjednika Hrvatskog sabora Josipa Friščića i generalnog direktora Poslovnog sustava Vindija, Drk Dragutina, brojnih gospodarstvenika te državnih, županijskih i lokalnih dužnosnika, službeno pustio u rad novu tvornicu za proizvodnju gotovih peradskih proizvoda.
Izgradnja novog pogona rezultat je Vindijinih kontinuiranih nastojanja u plasiranju visokokvalitetnih hrvatskih prehrambenih proizvoda na zahtjevna tržišta Europske unije koja će biti primarni uvoznici novih paniranih peradskih proizvoda.

Ne moraju svi seljaci biti znanstvenici, no prošlo je vrijeme poljoprivrede samo zbog poticaja. Ne budu li u budućnosti promišljeno sijali, sadili i proizvodili, a još više investirali i promišljali o tržištu na kojem svatko mora naći svoju proizvodnu nišu u kojoj će biti konkurentan - u čemu imaju našu apsolutnu podršku - seljacima neće pomoći ni kad bi im svako zrno pšenice platili 100 kuna.

Tvrdi to ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić, s kojim smo razgovarali o aktualnoj problematici, kašnjenju poticaja, rezanju proračuna, neplanskoj proizvodnji... te budućnosti hrvatske poljoprivrede.

Ovih se dana u Hrvatskoj ponovno aktualizirao problem GMO-a. Zakon iz 2005. koji je u nas donesen gotovo u tajnosti dopušta ga, premda uz ispunjavanje niza rigoroznih uvjeta, kontrola i dozvola.

- U nas se već 18 županija proglasilo ‘GMO free’, što najbolje govori o politici koju Hrvatska vodi po tom pitanju, a to je da se štitimo od GMO-a i puštanja GMO-a u okoliš. Smatram da brojne prednosti koje kao država imamo nikako ne trebamo žrtvovati zbog komercijalnih stvari kao što je GMO.

Poljoprivredne površine na području Osječko-baranjske županije i ove će se godine od tuče braniti iz zraka, za što će Županija, jedinice lokalne samouprave i osiguravajuće kuće ove godine izdvojiti 470.000 kuna.

Naime, najveća hrvatska tvornica na otvorenom, kako Slavonci vole zvati svoje poljoprivredne površine, već petu godinu uzastopce obranu od tuče organizira zrakoplovnim generatorima.

Riječ je o primjeni patentiranog proizvoda osječkog inovatora Davora Kezića, a riječ je o generatoru pričvršćenom za zrakoplove, kojim se zasijavaju tučonosni oblaci. Proizvod je pod komercijalnim nazivom GS-001 razvijen u osječkim tvrtkama Avos i Kronos, a obranu od tuče njime na području županije provode zrakoplovi tipa »cessna« osječkog ćrokluba.

GMO je sjeme zla i obmane, nešto što ne može donijeti dobro čovječanstvu, rekao je danas predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Željko Mavrović na radionici dr. Jeremyja Sweeta “Suživot GMO-a s ekološkom poljoprivedom” koju je u Osijeku organizirao Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Mavrović je na spomenutu radionicu došao iskazati svoje, ali i, kako je rekao, nezadovoljstvo svih hrvatskih poljoprivrednika činjenicom da se GMO u Hrvatsku uvodi na mala vrata.

- Naslov ove radionice je toliko bešćutan, ružan, neprimjeren i perfidan. To bi bilo nešto poput toga da je papa Ivan Pavao II. čitao Hitlerove spise pa se išao malo duhovno obnavljati. Način na koji ovaj čovjek ovdje dolazi pričati preko EU fondova je strašan. Ovo je jedna sotonska priča i nju bi trebalo završiti što je prije moguće - kazao je Mavrović okupljenim novinarima, a isto je ponovio i nešto poslije na samoj radionici, nekon čega je napustio skup kazavši da ne želi u tome sudjelovati.

Zbog dugotrajne suše otežana je provedba proljetne sjetve koja je na slavonsko-baranjskim poljima trenutačno u punom zamahu. Najviše se ovih dana sije soja i kukuruz. No, za kukuruz se ove godine ipak očekuje da će, zbog pada cijene, biti zasijan na upola manje površina nego lani, a slične su prognoze i za sjetvu suncokreta, jer navodno ni sav lanjski urod još nije otkupljen.

Stanko Zdravčević, zamjenik predsjednika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, napominje kako su posljedice suše već vidljive na poljima, bar kad je riječ o usjevima pšenice koji su vrlo “šaroliki”.

- Prema izgledu pšenice, vidi se tko je obavio prihranu, a tko nije. Općenito, cjelokupna proljetna sjetva, i da nije suše, bit će obavljena vrlo nekvalitetno. Naime, veći dio sjetve obavit će se bez gnojiva jer je preskupo - kaže Zdravčević te dodaje kako postoji bojazan da seljaci i zbog suše, ali i nedostaka novca, neće zasijati sve raspoložive površine.

Novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu riješen je pravni status ribnjaka, čime su dobili status poljoprivrednog zemljišta i koncesiju na 50 godina, a Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja reguliralo je ekološku zaštitu ribnjaka i riješilo višegodišnji problem naknade štete od ribojednih ptica.

To je u četvrtak u Vukovaru na Trećem meðunarodnom savjetovanju o slatkovodnom ribarstvu istaknuo Milan Božić, predsjednik Odbora slatkovodne akvakulture Hrvatske gospodarske komore (HGK), ocijenivši da ima još prostora u stvaranju preduvjeta za razvoj slatkovodnog ribarstva.

Kroz Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva treba riješiti pitanje vodne naknade te donijeti mjere financijske konsolidacije ribnjaka.

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu od sutra će na svojoj internet stranici (http://hzpss.hr/) objavljivati preporuke i savjete za ekološku proizvodnju i uzgoj bilja, izvijestili su iz Zavoda.

Preporuke će biti objavljivane tijekom vegetacije, a odnosit će se na područje Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

Iz Zavoda podsjećaju da su pružanje stručnih savjeta, predavanja i praktični prikazi novih tehnologija poljoprivrednim proizvoðačima neke od njihovih djelatnosti.

Jednodnevni pilići, pržena kava, humus za presadu povrća te sjeme kvalitetnog cvijeća, jednako kao i oklopna vozila, samo su dio asortimana koji svakodnevno prolazi kroz vrata Ðure Ðakovića, najvećeg slavonskobrodskog industrijskog kompleksa.

Brojne su poljoprivredne i prehrambene tvrtke, naime, kupile proizvodne pogone nekadašnjih metalurških postrojenja, pa prijeratni pogoni Ðure Ðakovića danas predstavljaju jednu od okosnica poljoprivredno-prehrambene industrije Brodsko-posavske županije.

– Kada smo prije desetak godina tražili halu veličine oko tisuću četvornih metara u koje bismo uselili svoj proizvodni pogon, najbolji izbor bio je napušteni industrijski kompleks u središtu grada. Uz svu infrastrukturu koja je bila na ponudi, prazna hala u krugu Ðakovića bila je gotovo idealno mjesto gdje bismo mogli postaviti inkubatore – kaže Zvjezdan Kičec, direktor Argusa, najveće komercijalne valionice u Hrvatskoj.