Sve je izrazitije raslojavanje tržišta hrane. Stalno se traži nešto novo, te onaj tko želi opstati mora konstantno uvoditi nove proizvode. Potrošači su sve zahtjevniji, traže robnu marku, ne žele više doći i kupiti proizvod, već u trgovini traže doživljaj, prezentaciju proizvoda, no u konačnici ipak gledaju na cijenu.

Traže najjeftinije. Izjavio je to Franz Fischler, europski povjerenik za poljoprivredu i posebni savjetnik Vlade Republike Hrvatske u uvodnom dijelu predavanja koje je prošli tjedan održao u prostorima Osječko-baranjske županije.

Fischler je naglasio da je veliki problem i sve izraženija nepostojanost tržišta. - Cijene roba stalno osciliraju, rastu pa padaju. Na nepostojanost utječe ponuda i potražnja, ali i političke prilike, a najbolji primjer za to je tržište pšenice. Ukupno gledajući, trend cijena je u padu, a na pitanje što nosi budućnost teško je odgovoriti. Može se predvidjeti da pad cijena ne bi trebao biti dramatičan. No za poljoprivredu neće biti boljih vremena i ako cijene poljoprivrednih proizvoda budu ravnomjernije jer će cijene inputa rasti - rekao je Fischler, te dodao da pšenica nije iznimka, za sve je poljoprivredne proizvode trend isti.

Krizne situacije uvijek se rješavaju ili na zatvorenim ili na telefonskim sjednicama, tako da se odluke saznaju putem šturih priopćenja i kad već gotove doðu u Sabor u hitnu proceduru.

Po ustaljenom običaju, tako je donešena i Odluka o mjerama za rješavanje krize u mliječnom sektoru. Uvode se mjere sufinanciranja otkupa i prerade sirovog mlijeka u trajne proizvode i plasman viškova mliječnih proizvoda.

Vlada u svom priopćenju tvrdi da će se provedbom ovih mjera osigurati stabilnost mliječnog sektora u ovoj godini, a naročito zanimljiv dio rečenice je „što će pridonijeti njegovoj većoj prilagodbi uvjetima otvorenog tržišta“. Otvoreno tržište može značiti samo nastavak nekontroliranog uvoza, na što se upozorava već godinama, a da li je ovo način kupovanja socijalnog mira i micanja traktora s cesta, pokazat će slijedeći mjeseci.

Donesen je i Zaključak o osiguranju sredstava za provedbu ove Odluke, te za isplatu punog iznosa potpore za ratarske kulture iz proljetne sjetve 2008. godine, trajne nasade za 2008. godinu, preradu poda masline roda 2008. godine, maslinovo ulje prodano u 2008. godini, duhan otkupljen 2008. godine te sadni materijal proizveden i prodan u 2008. godini.

Antun Laslo optimističan je i kaže da će pregovori završiti na obostrano zadovoljstvo do utorka

ZAGREB - Hrvatski seljački savez nije podržao traktorsku blokadu hrvatskih graničnih prijelaza i prometnica koju su najavili seljaci ako Vlada ne pristane da im za kilogram pšenice plati 1,25 kuna.

Stotine traktora će, prema sadašnjim informacijama, ravno sa slavonskih njiva možda već u nedjelju krenuti prema granicama s Maðarskom, Srbijom te BiH, a cilj im je prvenstveno spriječiti uzvoz i izvoz roba.

 Voćari će, pak, blokirati Jadransku magistralu, što bi moglo bitno usporiti dolazak turista baš prije početka turističke sezone. Savez je zato odlučio da će podržati zahtjeve seljaka za veću otkupnu cijenu pšenice, no ne i način na koji do tog cilja žele doći.

Željko Mavrović je prije tri mjeseca postao predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, udruge pod snažnim utjecajem Hrvatske seljačke stranke. Savez je stranka u prošlosti koristila kao polugu za ostvarivanje svojih ciljeva, prijeteći prosvjedima, blokirajući ceste, tražeći ustupke od vlasti koje stranka sama nije imala hrabrosti zatražiti. No, seljaci su se, pa i dio članova Saveza, odmetnuli.

Dovezli su se traktorima u Zagreb, zaustavili se pred Ministarstvom poljoprivrede i zaprijetili da neće otići dok se ne povećaju otkupne cijene mlijeka i pšenice te isplate zaostali poticaji. Mavrović se od samog početka protivio demonstraciji seljačke sile, čak je neizravno i optužio seljake da su nesposobni i lijeni. Kao pravi politički amater, okrenuo je dio vlastitog članstva protiv sebe i predao ga u ruke HDZ-u koji je obećao gotovo sve što je zatraženo.

Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine prihvatio je danas kontroverzni zakon o zaštiti domaće proizvodnje, što znači da bi odmah nakon njegove objave u Službenom glasniku trebalo doći do uvoðenja punih carinskih stopa na veći broj prehrambenih proizvoda iz Hrvatske i Srbije.

Silna upozorenja članova Vijeća ministara BiH, meðunarodne zajednice i susjednih zemalja o pogubnim posljedicama prihvaćanja ovakva zakona očito nisu natjerala bošnjačke i srpske izaslanike da promjene mišljenje i odustanu od njegova prihvaćanja.

Posve je izgledno da će nakon početka primjene ovog zakona, čiji je autor Jerko Ivanković Lijanović, doći do zahlaðenja trgovinskih odnosa sa susjedima, ali i do sankcija CEFTA-e, a možda i Europske unije i Svjetske trgovinske organizacije prema BiH.

U samo tri sušne godine Hrvatska je u poljoprivredi od 2000. godine izgubila pet milijardi kuna, što je gotovo dva puta više od proračunskih sredstava potrebnih za navodnjavanje.

Unatrag četiri godine, od donošenja plana navodnjavanja 2005. godine, navodnjavana je površina udvostručena, jer je s tadašnjih 9500 povećana na 18.000 hektara. Hrvatska je po broju navodnjavanih površina sad na začelju u Europi, iza Albanije, iako bez navodnjavanja, posebno voća i povrća, nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje. S druge strane, prema zalihama pitke vode Hrvatska je na visokom petome mjestu u Europi, a na 42 mjestu u svijetu.

Dakle, vode za navodnjavanje ima, ali zbog zapuštenosti i neodržavanja odvodnih kanala u proteklih petnćstak godina, postojeći sustavi za navodnjavanje su vrlo često bili izvor poplava. Uz to, navodnjavanje nije natapanje zemlje, već mora postojati čitav sustav za navodnjavanje.

Dugo iščekivani pregovori predstavnika Vlade s poljoprivrednicima oko otkupne cijene pšenice u utorak su završili bez dogovora. Kako nam je kazao Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga poljoprivrednih proizvoðača Slavonije i Baranje, novi sastanak, u koji će se uključiti otkupljivači žitarica, održat će se u roku od nekoliko dana.

Na pitanje hoće li poljoprivrednici opet u prosvjede i blokadu, ako Vlada ne udovolji njihovim zahtjevima od 1,25 kuna otkupne cijene za kilogram pšenice, Laslo je kazao kako smatra da više nema ni smisla ni potrebe hrvatske graðane opterećivati blokadama i prosvjedima, jer se svi problemi ipak moraju riješiti za stolom.

Matko Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, kao jedan od pregovarača kazao je, pak, da će proizvoðači nastaviti pregovore te da neće odustati od, prema njihovu mišljenju, minimalne cijene, što je 1,25 kuna za kilogram pšenice.

Na pitanje novinara jesu li poljoprivrednici spremni na kompromis kad je u pitanju cijena pšenice, Antun Laslo je odgovorio: - Želimo biti realni i pričekati da se pročešljaju sve metode, tako da jedna i druga strana budu zadovoljne.

Svi smo optimistični i meðu nama vlada pozitivno ozračje, izjavio je Željko Mavrović, predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza, uoči početka pregovora desetak udruga hrvatskih ratara, stočara i mljekara s Vladom.

Dodao je kako je Vlada dala veliko obećanje.
- Ne sumnjam u njegovo izvršenje - iznio je Mavrović otkrivajući kako je nasuprot jakim snagama hrvatskih seljaka na pregovorima u Ministarstvu poljoprivrede Vladino izaslanstvo koje čine ministar gospodarstva Damir Polančec i ministar financija Ivan Šuker, a očekuju se još i sadašnji i bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić i Petar čobanković, kojega su sami seljaci tražili.

Seljaci su svjesni da država nema novca, ali vjeruju da je Vlada u mogućnosti ispuniti obećano. Iza takvog stajališta stoji i Mavrović koji je podsjetio kako je već Pankretić izjavio da nema niti lipe, ali se lider HSS-a nada da će ih za hrvatsku poljoprivredu naći prvi čovjek državnih financija - Šuker.

Cijene u otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj su u travnju ove prema istom mjesecu prošle godine bile niže za 11,4 posto, na što je utjecala i niža cijena otkupa.

Cijene prodaje iz vlastite proizvodnje pravnih osoba na godišnjoj su razini smanjene za 10,1 posto, a cijene otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za 12,4 posto, pokazuju podaci o cijenama proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pri proizvoðačima koje je objavio Državni zavod za statistiku.

Konkretno, cijena žitarica smanjena je u otkupu za 47,5% u odnosu na isti mjesec lani, cijena stočne hrane za 23,3 posto, a maslinova ulja za 15,5 posto. Zabilježen je i pad cijena sirove kože za 28 posto, uljanog sjemenja i plodova za 13,3 posto, ostalog voća, oraha i koštuničavog voća za 16,9 posto, sirovog mlijeka za 6,9 posto i kokošjih jaja za 8,6 posto.

Najveći je pak rast cijena u travnju prema istom mjesecu lani statistika zabilježila u prodaji i otkupu grožða za 44,2 posto te u prodaji i otkupu proizvoda ostalih životinja za 33,9 posto. Značajan je rast cijena ostvaren u prodaji i otkupu vina za 29,5 posto, živih svinja za 25,9 posto, bilja za proizvodnju šećera za 17,2 posto, živih goveda za 14,4 posto, nepreraðenog duhana za 12,8 posto, a povrća za 6,7 posto. (Jutarnji.hr)