Iako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojoj se mogu uzgajati gotovo sve vrste voća zahvaljujući povoljnoj klimi i tlu u gotovo cijeloj zemlji, podaci o uvozu voća i ove su godine poraavajući, a domaća proizvodnja ne zadovoljava ni 50 posto trišnih potreba.U prvih devet mjeseci ove godine uvezeno je 135 tisuća tona voća za 118,2 milijuna dolara što je novčano 22,6 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, ali je ukupna uvezena količina smanjena za samo 3 posto, s 139 na 135 tisuća tona. Dijelom se prvi dolarski pad uvoza voća u zadnjih nekoliko godina, moe pripisati slabljenju tečaja američke valute, dok je na ukupno novčano smanjenje uvoza ipak presudan utjecaj imala recesija.
Hrvatska poljoprivreda proivljava vrlo teško razdoblje zbog visokih troškova proizvodnje, niskih otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda i oteane naplate. Istaknuto je to, izmeðu ostalog, na prekjučerašnjem, već tradicionalnom, sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja s poljoprivrednim proizvoðačima i otkupljivačima u upanijskoj komori Osijek. U uvodnom dijelu Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri upanijskoj komori Osijek, naveo je da je situacija na selu vrlo teška i to unatoč tomu što je resorno ministarstvo i u krizi uspjelo izmiriti sve obveze prema poljoprivrednim proizvoðačima a u posljednjoj je fazi i realizacija vaučera za mineralno gnojivo.
I ove godine, već "tradicionalno", Hrvatska u suvišku ima 300.000 tona pšenice, kulture koja se, unatoč viškovima jeftinije pšenice na europskom trištu, baš kao i kukuruz, u Hrvatskoj najviše sije. I ove je jeseni pšenicom zasijano oko 150 tisuća hektara, zbog čega će proizvodnja iduće godine opet premašivati domaće potrebe. 
Posljednjih pet godina hrvatsko govedarstvo bilo je u fokusu Ministarstva poljoprivrede. Kroz strategiju i Operativni program razvoja govedarstva proizvodnja je povećana 25 posto, istaknuo je dravni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Stjepan Mikolčić u četvrtak u Vinkovcima, na petom savjetovanju uzgajivača goveda RH. 
Europska komisija pripremila je financijski paket po kojem bi Hrvatska kad postane članicom trebala dobivati iz proračuna EU-a oko 800 milijuna eura na godinu za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, rekao je u četvrtak hrvatski ministar poljoprivrede Petar čobanković. »Ova financijska omotnica sukladna je našim izračunima. Moemo kazati da smo zadovoljni, iako bih kao ministar uvijek elio više, ali treba biti realan«, rekao je. On je o tome u Bruxellesu razgovarao s povjerenicom za poljoprivredu Mariann Fischer Boel i povjerenikom za ribarstvo Joem Borgom. Hrvatska bi mogla povlačiti 373 milijuna eura izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima, za mjere ruralnog razvoja 352 milijuna eura i za ribarstvo 37 milijuna eura.
Nezavisni hrvatski seljaci zatraili danas su u Virovitici od upanijskih, gradskih i općinskih vlasti te od Vlade Republike Hrvatske da poljoprivrednicima oproste dugove na ime zakupa poljoprivrednog zemljišta jer ga nisu u stanju podmiriti. 
- Ne bih elio komentirati rad drugih zavoda i dravnih slubi, ali sam stekao dojam da se u zadnje vrijeme u medijima vodi „lov na vještice" kada je u pitanju rad ovakvih institucija. Vjerujem da svi oni koji se bave poljoprivredom, od ozbiljnih proizvoðača do hobista, ne misle da je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu nepotreban. Osim besplatnih savjeta koje dajemo svim zainteresiranima, naši savjetnici provode gotovo svu poljoprivrednu politiku na terenu. 
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo je Odluku o kupovini mineralnog gnojiva u svrhu zatvaranja potraivanja za potpore u poljoprivredi. 
Iako je broj nezaposlenih u ovoj godini porastao, hrvatski poslodavci još uvijek ne mogu na domaćem trištu rada pronaći svu potrebnu radnu snagu. I dok neki godinama na Zavodu za zapošljavanje čekaju posao za koji je potrebna, na primjer, završena ekonomska škola ili gimnazija, Hrvatska, meðu ostalim, uvozi pastire, zidare, kuhare i masere. 
