Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je Javne natječaje za sufinanciranje troškova otkupa i skladištenja jabuka I. klase, prodaje/otkupa jabuka za industrijsku preradu i troškova otkupa groða.
U cilju ureðenja trišta poljoprivrednih proizvoda i suzbijanja sive ekonomije, ali i najava velikih kuća da neće otkupljivati groðe, pa posljedično i niskih cijena, od ove godine, Ministarstvo sufinancira i otkup groða.
- Prema našim procjenama, 50 milijuna kuna od ovogodišnje pšenice završit će u sivoj zoni, odnosno za najmanje 50.000 tona pšenice koja je otkupljena i evidentirana kao bijela primjesa neće biti plaćen PDV i ostalo - kae Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, te dodaje da je to stoga što je većina otkupljivača primjenjivala stari pravilnik o kvaliteti itarica, a ne novi, koji je stupio na snagu sredinom srpnja i prema kojem se i bijela primjesa mora platiti.
Oslabljeni Zakon o hrani i pravilnici sve više štite proizvoðače, a sve manje potrošače
ZAGREB - Mate Brstilo, nekad najmoćniji čovjek u veterinarstvu, otkrio nam je primjer snanog pritiska uvoznog lobija iz Sjedinjenih Američkih Drava dok je on bio šef Veterinarske uprave. Riječ je o nevjerojatno snanom diplomatskom pritisku da se u Hrvatsku uveze svinjetina koja nije bila pregledana na trihinelu, što su hrvatski zakoni tada zabranjivali. - Preko granice nismo puštali svinjetinu koja nije pregledana na trihinelu jer to nisu dopuštali hrvatski zakoni.
Nakon duljeg razdoblja Hrvatska ove godine ne samo da neće imati viška pšenice za izvoz, nego neće imati dovoljno ni za vlastite potrebe. Tvrdi to Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, koji svoje tvrdnje, izmeðu ostaloga, temelji i na niskim prosječnim prinosima uzrokovanim elementarnim nepogodama, bolestima i sličnim, ali i činjenici da je lani tom kulturom zasijano oko 20 posto površina manje nego ranijih godina.
Ni ove godine u ovom razdoblju nitko još nije objavio slubene podatke o stanju prijelaznih zaliha pšenice, dok se o konačnim količinama proizvedene pšenice ove godine barata s podacima o konačnoj proizvodnji od priblino 550.000 tona pšenice, što bi bilo u rangu domaćih potreba.
Podaci o ranim površinama najvanijih ratarskih usjeva pokazuju da ove godine najznačajni porast biljee površine zasijena sojom, dok je najveći pad zabiljeen kod uljane repice i pšenice.
Pšenica je zasijana na 140 tisuća hektara, odnosno na 22 posto manjoj površini nego u godini prije, pokazuju rane procjene površina vanijih ratarskih usjeva u 2010. godini koje je objavio Dravni zavod za statistiku (DZS). Smanjene su i površine pod uljanom repicom, za čak 48 posto, na 15 tisuća hektara te krumpirom, za šest posto, na 13 tisuća hektara.
Procjene pokazuju da su površine zasijane sojom povećane 24 posto, na 55 tisuća hektara, dok je kukuruza zasijano na 350 tisuća hektara ili 18 posto većim površinama. Površine pod suncokretom povećane su za 10 posto, na 30 tisuća hektara te pod šećernom repicom za 17 posto, na 27 tisuća hektara.
Kozje mlijeko 'z bregov, proizvod jedinstven po svojim zdravstvenim svojstvima, od sada je dostupan i u pakiranju od litre. Zbog pozitivnog učinka na cjelokupno stanje organizma te utjecaja na rast i razvoj djece i mladih, Vindijino kozje mlijeko dobro je poznato potrošačima koji dre do zdrave prehrane. Njegova je dodatna vrijednost praktično pakiranje u tetrapaku koji čuva pozitivne značajke te vrijedne namirnice.
U današnje vrijeme, kada su energetska i nutritivna vrijednost proizvoda postale iznimno bitnim čimbenicima u ljudskoj prehrani, kozje mlijeko sve je traenija namirnica.
Potrošnja kozjeg mlijeka, čija se korisnost cijeni od davnih dana, počela je rasti tek u posljednjih 20 godina, zato njegova trenutačna proizvodnja obuhvaća samo dva posto od ukupne svjetske proizvodnje mlijeka.
Vindija je s otkupom kozjeg mlijeka od domaćih proizvoðača započela davne 1985. godine, prepoznavši meðu prvima trišni potencijal toga vrhunskog mliječnog proizvoda.
Na osnovi dugogodišnjeg iskustva u mljekarskoj struci i doprinosa koji je dala razvoju hrvatskoga kozarstva, stvorila je kvalitetno kozje mlijeko domaće proizvodnje. Ponudivši taj visokovrijedan proizvod u najvećem izdanju dosad, Vindija je dodatno proširila svoj bogati asortiman i svojim vjernim potrošačima darovala čašu zdravlja za cijelu obitelj.
Europski parlament predloio je nova pravila za prodaju hrane u maloprodaji prema kojima bi cijena pojedine namirnice morala biti odreðena isključivo prema njenoj teini. Tako se jaja ili peciva više ne bi smjelo naplaćativati prema broju komada u pakiranju.
Doðe li do primjene ovog prijedloga, što je najavljeno za početak iduće godine, namirnice koje su graðani EU-a navikli kupovati na komade, poput jaja ili pakiranih peciva po novom će imati oznaku teine i to će im odreðivati cijenu.
Prošlog tjedna zastupnici Europskog parlamenta glasovali su protiv amandmana da se zemljama članicama omogući da pojedine namirnice i proizvode proglase izuzetkom od ovog jedinstvenog europskog sustava prodaje. Procjenjuje se da će vaganje svakog proizvoda kao jedini način za precizno odreðivanje teine paketa jaja i sličnih namirnica trgovce stajati milijune funti, objavio je britanski The Grocer.
Na području Osječko-baranjske upanije prošli ponedjeljak započeo je upis poljoprivrednika u ARKOD sustav. Riječ je o novom sustavu u poljoprivredi koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta i čijom će uspostavom biti stvorene sve pretpostavke za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 11. “Poljoprivreda i ruralni razvitak” s Europskom unijom.
Upis u ARKOD inače je preduvjet za dobivanje poljoprivrednih potpora, besplatan je, a provode ga djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu slubu, Hrvatske poljoprivredne agencije i Agencije za plaćanje. Naime, svi oni koji ove godine ne budu upisani u ARKOD sustav, u 2011. godini neće imati pravo na poljoprivredne potpore za ovu godinu.
U ime udruge Nezavisnih hrvatskih seljaka, ograðujem se od najavljenih prosvjeda. Ovo činim zbog toga što sam svjestan da javnost ne podrava i ne razumije zbog čega seljaci sad prosvjeduju.
Nezavisni seljaci su uvijek koristili blokade prometnica kao mjeru protesta, ali tek kad bi postojali jaki razlozi za takvo što. Trenutno pojedinci iz nekih seljačkih udruga zbunjuju javnost na svoju ruku i bez zajedničkog dogovora s drugim udrugama. Iskreno razumijemo tešku situaciju na selu, ali za nju su djelomično odgovorni upravo oni koji sada opet prosvjeduju nakon što su na svoju ruku, bez konzultacija s drugim udrugama, potpisali proljetni sporazum u Ðakovu.
Tada nisu, zahvaljujući jedinstvu seljaka iz svih udruga, iskoristili mogućnost da dogovore prava rješenja.
Jedno od tih je i to da se dobiveni vaučeri mogu koristiti i za prebijanje dugova u Poreznoj upravi, što je jedan od najvećih problema poljoprivrednika – ili za prebijanje dugovanja bankama.
Zbog takvo šlamperaja koji na kraju šteti svim seljacima – osuðujem i ovu najavu prosvjeda bez dogovora i jedinstva svih seljaka.