Stare tradicijske
drvene kuće i kuće od opeke u kontinentalnom dijelu ili kamene kuće na
otocima i u dalmatinskom zaleðu samo su dio velikog fundusa kulturne
baštine u Hrvatskoj koja je u našim selima opstala unatoč
socioekonomskim promjenama i ratnom uništavanju, a sada vapi za obnovom. »Jedan
od načina da se očuva tradicijsko graditeljstvo jest starim i
napuštenim, tradicijskim kućama dati novu namjenu tako da, osim za
stanovanje i rad, mogu posluiti i u turističke svrhe«, smatraju Vesna
Rajković, načelnica Odjela za selektivne oblike turizma i prostornu
turističku politiku Ministarstva turizma, i viša stručna savjetnica
Manda Horvat.
Alen Sobol, carinski
djelatnik, i njegova supruga iz Crikvenice, Silvija, inače menaderica
u hotelu Risnjak, eljeli su sagraditi goransku kuću iz snova za
turizam i iznajmljivanje, što su im preporučivale i turističke
agencije. No, podršku i kredit preko Odjela za gospodarstvo
Primorsko-goranske upanije dobili su nakon što je administracija EU
prepoznala potencijal Gorskog kotara. - Kako moja i enina
obitelj iznajmljuju sobe u Delnicama, eljeli smo proširiti ponudu. U
agenciji s kojom najviše suraðujemo bili su zainteresirani za turizam u
ruralnom ambijentu. U Kočićinu, ‘mrtvom’ selu koje su tijekom
Drugoga svjetskog rata spalili talijanski vojnici, pronašli smo idealnu
lokaciju: rijeka Kupa je samo stotinu metara udaljena od kuće -
objasnio je Alen Sobol.
I više je nego
skroman udio kontinentalnog turizma od 5 posto u ukupnom turističkom
prometu. Uspavan dio hrvatske turističke ponude, golemog potencijala,
polako se budi, prvenstveno buðenjem drave da nizom stimulativnih
mjera potakne njegov razvoj. Povećanje udjela kontinentalnog turizma,
prema najavama iz resornog ministarstva, jedan im je od glavnih
strateških ciljeva u idućoj godini. Osigurano je već niz povoljnih
kreditnih linija, dodjeljuju se nepovratne potpore, aktivnije se
uključuje lokalna samouprava i sustav turističkih zajednica, a sve više
se povlače i sredstva pretpristupnih fondova EU iako još nedovoljno. 
STARA KAPELA - Uz mnogobrojne goste, tamburače, upanijske,
novogradiške i slavonskobrodske čelnike protekli je vikend presječena
vrpca i tim je činom Stara Kapela slubeno postala prvo eko-etno selo u
Brodsko-posavskoj upaniji. Stara Kapela, selo 20-ak
kilometara udaljeno od Nove Gradiške, a 40-ak od Slavonskog Broda,
smješteno izmeðu obronaka Poeške gore uz samu granicu Brodske i
Poeške upanije - umiralo je desetljećima. Sve dok nije ostala na 17
duša u desetak kuća. Ostale kuće ostale su prazne, prepuštene korovu i
zaboravu.
.jpg)
Za dva tjedna, od 25. do 28. rujna, u hotelu “Patria” u Belom Manastiru odrat će se konferencija o panonskom turizmu. Riječ je o projektu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područne slube Osijek, koji se realizira uz brojne inozemne i nacionalne partnere. Ujedno je HZZ, područna sluba Osijek, jedina područna sluba u Hrvatskoj koja je nositeljica takvog projekta. - Svrha projekta panonski turizam jest omogućiti razvoj kompetencija za pruatelje usluga seoskog turizma u prekograničnoj regiji. Specifični cilj projekta jest razviti i prvi put provesti panonski, regionalno specifični program obuke za pruanje usluga u seoskom turizmu, kae dipl. iur. Anto Barukčić, pročelnik područne slube Osijek Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 
KARANAC- Sviðalo se to nekome ili ne, jedino baranjsko etno-etno selo Karanac posljednjih je godina jedna od najposjećenijih baranjskih turističkih destinacija i pravi "bum" u hrvatskom kontinentalnom turizmu, unatoč činjenici da se tamošnji Mjesni odbor ne moe pohvaliti većom materijalnom potporom matične općine Knaevi Vinogradi. 
To je predstavljajući rezultate studije "Kako malo poduzetništvo u Hrvatskoj moe profitirati od pristupanja EU" u Hrvatskoj obrtničkoj komori rekao izvršni direktor konzultantske tvrtke Roland Berger za Hrvatsku i jugoistočnu Europu Vladimir Preveden. Istaknuo je kako je Hrvatska u slabom početnom poloaju unutar 27 zemalja članica EU jer je 20. po veličini, 21. po ekonomskoj moći, a čak 23. po bruto domaćem proizvodu po stanovniku. 
