VIROVITICA
– Tvornica octa Virovitica, koja djeluje pri Silosima Virovitica d.o.o.,
od ovog tjedna plasira svoj najveći i najtraeniji proizvod – jabučni ocat,
u suradnji sa Zvijezdom, na američko trište. Tvornica octa Virovitica godišnje
proizvede oko 800.000 litara jabučnog i alkoholnog octa za trište Hrvatske,
Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije, a iznimno traen jabučni ocat u
Ameriku odlazi kao dijetni proizvod, bogat vitaminima i mineralima, poznat po
svojim medicinskim učincima – detoksikaciji, borbi protiv masnoće, odnosno kao
izbor zdravijeg načina prehrane. U
Tvornici octa objašnjavaju da su se uz pomoć Zvijezde na američko trište probili
zbog tradicionalne recepture proizvodnje octa, nepromijenjene punih 50 godina.
– Sve je prirodno, bez kemijskih pomagala. Jabuke otkupljujemo od domaćih proizvoðača,
slijedi proizvodnja jabučnog vina, a zatim i octa, bakterijskom fermentacijom
jabučnog vina u Frinksovim generatorima – objašnjava proizvodnju rukovoditelj
Tvornice octa Mate Vukušić.
Voćarstvo
Virovitički ocat i na američkom tritu
VIROVITICA
– Tvornica octa Virovitica, koja djeluje pri Silosima Virovitica d.o.o.,
od ovog tjedna plasira svoj najveći i najtraeniji proizvod – jabučni ocat,
u suradnji sa Zvijezdom, na američko trište. Tvornica octa Virovitica godišnje
proizvede oko 800.000 litara jabučnog i alkoholnog octa za trište Hrvatske,
Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije, a iznimno traen jabučni ocat u
Ameriku odlazi kao dijetni proizvod, bogat vitaminima i mineralima, poznat po
svojim medicinskim učincima – detoksikaciji, borbi protiv masnoće, odnosno kao
izbor zdravijeg načina prehrane. U
Tvornici octa objašnjavaju da su se uz pomoć Zvijezde na američko trište probili
zbog tradicionalne recepture proizvodnje octa, nepromijenjene punih 50 godina.
– Sve je prirodno, bez kemijskih pomagala. Jabuke otkupljujemo od domaćih proizvoðača,
slijedi proizvodnja jabučnog vina, a zatim i octa, bakterijskom fermentacijom
jabučnog vina u Frinksovim generatorima – objašnjava proizvodnju rukovoditelj
Tvornice octa Mate Vukušić.
Proizvoðači voća ostvaruju 30 puta veći prihod
{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
Hrvatska od voća iz vlastite proizvodnje, nakon mandarina, od nedavno ima dovoljno i jagoda. Osim domaćih jagoda, na tritu ima i jagoda iz panjolske, Italije, Turske i Maroka, ali bez okusa i mirisa, samo s bojom.
Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), kazao nam je da su prije est, sedam godina jagode na domaćem tritu gotovo u potpunosti bile iz uvoza, a onda su domaći proizvoðači, uz pomoć HVZ-a, pokrenuli »domaće plantae jagoda«.
Započela sadnja maslina u Desnama
U sklopu projekta "Ekološki uzgoj autohtonih vrsta maslina u dolini
Neretve» za koji je zadruzi branitelja "Modrozelena" iz Metkovića prije
godinu dana Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio
zajam u visini od 1.700.000,00 kuna. 23. travnja su posaðene i prve
masline. Svečanosti sadnje u Desnama u općini Kula Norinska
prisustvovali su mnogobrojni uzvanici, a prvu sadnicu posadila je
potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor.
Sapuni od maslinova ulja sve oduevljavaju
DUBROVNIK - Ekološki
proizvodi u posljednje vrijeme postaju sve zastupljeniji. Tempo
modernoga ivota donio je velik priljev različitih proizvoda sumnjive
kvalitete zbog kojih su ljudi postali sve nezdraviji, pa je novi trend
vraćanja prirodi i forsiranju prirodnih proizvoda nešto što i ne treba
čuditi. Na području Dubrovačko-neretvanske upanije ne postoji
mnogo proizvoðača koji su se okrenuli prirodnom načinu proizvodnje, no
u posljednje vrijeme jedna proizvoðačica skreće veliku pozornost na
sebe. Zoja Senić-Estey nedavno je u Opatiji primila nagradu za najbolji
upotrebni suvenir. Gospoða Senić-Estey tu je nagradu dobila za svoje
sapune napravljene od maslinova ulja, kozjega mlijeka i ljekovita bilja.
Radionica u okviru projekta Jabuka.net
Radionicu je organizirala Regionalna razvojna agencija Slavonije i
Baranje d.o.o.za meðunarodnu i regionalnu suradnju u suradnji s Odjelom
za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko – baranjske upanije, radionica
je organizirana u okviru Projekta „ Jabuka .net.koji je financiran 80 %
kroz program dodjele bespovratnih sredstava CARDS 2004. u okviru mjera
prekogranične suradnje izmeðu Republike Hrvatske i Republike Srbije
Talijani uče Istrane kako unaprijediti proizvodnju
PULA - Pulska trnica poznata je kao
najskuplja u Hrvatskoj. Nije ni čudo kad u nju stie voće i povrće iz
cijelog svijeta: kilogram španjolskih jagoda stoji 30 kn, rajčica istog
podrijetla 15 kuna, banane iz Ekvadora su 10 kuna, a posebna su
atrakcija kruške viljamovke koje stiu iz daleke Junoafričke Republike
i prodaju se po 16 kuna. Naðe se tu i domaćih proizvoda:
zlatni delišes iz Donjeg Miholjca jeftiniji je 4 kune od talijanskog
jonagolda koji stoji 16 kuna, a ove godine umjesto nizozemskog na
štandovima ipak prevladava krumpir iz središnje Istre, Motovuna i
Cerovlja, koji se prodaje po 5 kuna.Prvi urod starih sorta jabuka u vlastitom voćnjaku
ADAMOVCI Za mlade voćare, članove
Ekološko-voćarske sekcije iz OŠ Vladimira Nazora,
proljeće je razdoblje kada ima puno poslova u voćnjaku i aktivnosti na
zaštiti okoliša. Okupili su se, predvoðeni prof.
Ivanom Dautovićem, u voćnjaku u Brðanima gdje se nalazi 70 različitih
vrsta starih sorta jabuka. Ivana Andrašić, Valentina Ruškan, Matko Lalić,
Ivana Simić, Ines Aga i Valentina Dautović čistili su
voćnjak, okapali ga i stajnjakom gnojili jabuke, zasaðene prije
šest godina. Raduju se što će 50-ak stabala ove
jeseni dati prvi rod, moći će ih izloiti i pokazati na izlobi jabuka
koju organiziraju u školi.
A novac bi mogao rasti na stablu
Bez obzira na lijepe elje da hrvatski proizvodi krase naše stolove, stanje u domaćem voćarstvu je iznimno nepovoljno. Hrvatska proizvodi dostatne količine jedino mandarina i, u posljednje vrijeme, jagoda. Porazno je što na domaćem trištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo 50 do 60 posto potreba za jabukama i samo 10 posto za kruškama. Voćnjaci u Hrvatskoj zauzimaju oko 43.000 hektara ili 3,5 posto poljoprivredne proizvodnje, što je vrlo mali postotak kada se uzme u obzir činjenica da Hrvatska ima povoljne klimatske i pedološke uvjete kao i tradiciju voćarske proizvodnje, kako kontinentalnog, tako i mediteranskog voća. Prosječna godišnja proizvodnja voća iznosi oko 180.000 tona, pri čemu je oko 95 posto voćnjaka u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Rakiju će peći samo ovlatene pecare
IVANIDBA
(DRÁVAIVÁNY), SLATINA - Hrvat Jozo Petrinović u mjestu Ivanidba
(Drávaivány), u susjednoj Maðarskoj, već 11 godina u obiteljskoj tvrtki
usluno peče rakiju. On nam je i pojasnio kako taj proces u Maðarskoj
izgleda nakon ulaska u Europsku uniju. Sa svojim šogorom vlasnik je
jedne od najstarijih pecara u Maðarskoj, a posjetili smo ga tijekom
manifestacije hrvatske baštine Dravsko proljeće u hrvatskom Sopju i
maðarskom Starinu proteklog vikenda. Zgrada u kojoj se nalazi
“postrojenje” podignuta je još 1927. godine, ali je njena unutrašnjost
obnovljena. Na podu i na zidovima keramičke su pločice, a kompletna
aparatura je nova. Mještani u Maðarskoj ne smiju peći rakiju kod svojih
kuća, u vlastitim kotlovima, i korištenje pecara poput Petrinovićeve
jedini je način da se “domognu” rakije. Kotao u Jozinoj pecari
kapaciteta je 400 litara i ima dvostruke stijenke. Meðu njima je voda
koja se zagrijava na 110 do 120 stupnjeva, a ta voda onda grije kom do
sto stupnjeva. Jozo je pojasnio da se kom ne smije zagrijavati na višu
temperaturu, jer se tada ne stvara rakija nego voda. Voda oko kotla s
komom omogućava pečenje rakije bez miješanja koma i opasnosti da doðe
do zagaranja.
Povećava se proizvodnja maslina i junog voća
U Hrvatskoj je u
prošloj godini zabiljeeno značajno povećana proizvodnja maslina, za
čak četvrtinu u odnosu na godinu prije, a porasla je, iako nešto manje,
i proizvodnja junog voća. Nastojanja Ministarstva poljoprivrede
u suradnji s lokalnom samoupravom urodila su plodom, maslinom.
Ministarstvo se intenzivno priprema na ulazak u EU i stroge regulative
oko povećanja proizvodnje maslina koje štite mediteranske zemlje
članice. Zbog tih regulativa i ograničenja vlasti su odlučile poticati
lokalno stanovništvo na sadnju novih stabala maslina. Tako je, prema prethodnim podacima Dravnog zavoda za statistiku, ukupni prirod maslina u 2007. godini iznosio 34.527 tona.