Dozreo je prvi urod izvansezonskih jagoda iz vertikalnog uzgoja iz operativnog programa “Jagoda”, zajedničkog projekta Poljoprivredne uslužne zadruge branitelja “Domovina” i Centra za poslovno savjetovanje “Marčik”. Nositelji projekta predstavili su urod i program prošli vikend u plastenicima Juroš-plast obrta u Ivanovcima. Prema svim parametrima, jedinstven je to program u europskim razmjerima - od vertikalne sadnje do kompjutorski “navoðenih” uvjeta - vlage, svjetlosti, topline i drugih elemenata. Operativni program “Jagoda” predstavio je u ime “Marčika” Branko Stefanović, rekavši da je u njemu trenutačno 16 korisnika na području od Zagreba do Osijeka, dok su petorica odustala. Zaživio je 2007. u suradnji s Hypo bankom, a cilj mu je proizvodnja jagoda tijekom cijele godine. “Jagoda je odabrana jer ima dobru proðu na tržištu, s naglaskom na izvansezonski urod.

Sektor voćarstva u Hrvatskoj ima iznimne mogućnosti i za proizvodnju koja će zadovoljiti domaće potrebe, ali i za izvoz. U prilog tomu govori primjerice činjenica da članice Europske unije godišnje uvoze značajne količine voća, čak oko 850.000 tona jabuka, odnosno oko 250.000 tona krušaka. I za ostale voćne vrste postoji interes tržišta, meðutim količine i kvaliteta su ograničeni. Hrvatska jedino dovoljno proizvodi mandarinka, izjavio je Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja prigodom jučerašnjeg stručnog skupa “Europska iskustva i rješenja u voćarstvu”, koji je održan u organizaciji Osječko-baranjske županije, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i osječke tvrtke Werkos. Rakić je izjavio da Hrvatska, zavisno od godine do godine, u prosjeku proizvodi 60.000 tona jabuka, od čega je u I. klasi samo 60 posto.

U Hrvatskoj se ove godine procjenjuje urod od oko 38.000 tona maslina, odnosno 51.000 hektolitara maslinova ulja, s obzirom na to da se očekuje veći urod, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Najbolji je urod, prema procjenama s terena, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a najlošiji u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, posebno na otocima, gdje se očekuje urod manji i do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, ističu u Ministarstvu.
Naime, suša je najviše oštetila maslinike upravo na otocima, gdje kiše na nekim otocima nije bilo i više od tri mjeseca. Kiša koja je nakon tromjesečne suše pala u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ponegdje više i od 50 litara po četvornome metru, dobro je došla poljoprivrednim kulturama, a posebno maslinama, za koje je bio posljednji trenutak da se spasi inače vrlo dobar urod.

Tri duga stoljeća sunca, bure, kiše i mraza žive ulike Sandija Chiavalona na crvenoj istrijanskoj zemlji. Grbava i stara debla ulike carbonazze još uvijek - i nakon tri stotine ljeta - svaku jesen obdare plodovima obitelj Chiavalon, a oni ih pretvore u tekuće zlato o kojem se nadaleko čuje. Ljubav Sandija Chiavalona u starih ulika traje od malih nogu, još iz doba kada je s nonom Tiliom otkrivao tajne darova crvene zemlje, prvi put sjedio na traktoru, punio brente meðu lozama, skupljao masne olive s tla... - Nije bilo lako, ali ljubav prema kampanji i svemu što ona daje - bila je moj motiv. Izmeðu loze i ulike, izabrao sam uliku i ona mi je to višestruko vratila - odaje nam Sandi.

Prvi ekološki nasad bresaka u Požeško-slavonskoj županiji podignut prije četiri godine u Sloboštini donio je prvi urod. Posadio ga je na pola hektara Damir Rosipal iz Deževaca, jedan od najvećih ekoloških proizvoðača u županiji. A kako bi ga zaštitio od nametnika, posebice divljih životinja, koristio je ljudsku kosu i šećernu melasu. Ljudsku je kosu u velikim rupičastim vrećama objesio za svako stablo.

Melasom protiv savijača

Njezin miris odbija divljač koja voli glodati stabla kao što su zečevi i srne. U bocama je šećerna melasa s cimetom koju voli breskvin savijač. On tako umjesto da siše plod, silazi u bocu objašnjava nam D. Rosipal koji je svojih 270 bresaka koje su niknule iz koštice prije tretirao isključivo bakrenim sredstvima, inače dopuštenima u ekološkoj zaštiti.

Izdanci i prevremene (bočne) grančice povijaju se i vrhovi vertikalno postavljaju u jame ili kanale dubine 10-15 centimetara. Zatim se zagrnu sitnom, rastresitom zemljom, koja se blago nagazi i zalije s dva-tri litra vode. U nižim i toplijim područjima ožiljavanje može početi prvih dana avgusta, a u višim početkom septembra.

Ožiljavanje vrhova izdanaka jedan je od najvažnijih i najčešćih načina razmnožavanja kupine bez bodlji puzajućeg porasta. Može se primenjivati u rodnim zasadima i posebno zasnovanim matičnjacima. Prema recima dr Mihaila Nikolića, profesora Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, proizvodnju sadnica u rodnim zasadima prate mnogi problemi. Teško se može očuvati čistoća sorte, slabija je zdrastvena kontrola sadnog materijala, otežana primena agrotehnike u kupinjaku i berba, posebno sorti kasnijeg zrenja.

Tisuće rodnih stabala limuna i godišnjeg uroda koji se procjenjuje u prosjeku na 250.000 do 300 tisuća kilograma, a u viškim trgovinama već godinama caruje uvozni limun!

VIS –  "Uvozni limun je uz to nerijetko je sumnjive kvalitete, dok viški, s neosporno ekološkim prednostima, budući se ne polijeva kemijskim preparatima, vrhunske je kakvoće". Tu činjenicu često ističu viški agronom Ante Mratinić tvrdi svjetski poznati stručnjak za agrumarstvo dr. Živko Gatin.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}SLAVONSKI BROD - U sklopu Sajma poljoprivrede i obrtništva održano je i ocjenjivanje domaćih rakija.

- Ovom prilikom ocjenjivali smo rakije od šljiva, krušaka i jabuka. Prikupljeno je ukupno 38 uzoraka. Obavljena je kemijska i organoleptička analiza. Prvo mjesto kod domaćih rakija od šljiva osvojila je rakija koju je proizveo Mato Užarević iz Gundinaca. Kod vilijamovki najbolja je rakija od plodova s plantaže Mirka Gašparovića iz Vrbove. Ovakvi izbori predstavljaju i jednu motivaciju za proizvoðače. Važno je istaći da se svi proizvoðači trude da svake godine imaju što bolji proizvod, kaže Vera Novaković, pročelnica županijske Poljoprivredno-savjetodavne službe. Prema njenim procjenama, 99 posto uroda šljive namijenjeno je preradi.