BELIŠćE - Na obiteljskom gospodarstvu suprunika Vere i eljka Trampusa u tijeku je najveća berba lavande u Slavoniji i Baranji, na čak 9000 mediteranskih mirisnih grmova zasaðenih na jednom hektaru, s kojih će ubrati od 3000 do 3500 kilograma cvjetova. Mukotrpan i zahtjevan posao ne predstavlja im prepreku jer, kae Vera, imali su elju i volju u Slavoniji zasaditi nešto novo i, k tome, korisno, a kako su prošlogodišnji rezultati nakon prve berbe bili dobri, zasadili su ovih dana na još jednom hektaru 8500 sadnica lavande koje su sami uzgojili.
Povrtlarstvo
Tri tone cvijeta lavande bit će ubrano u Slavoniji
Andrijaevci: Udvostručen broj proizvoðača povrća
ANDRIJAŠEVCI - Relativno mlada Poljoprivredna zadruga Andrijaševci u ovoj je godini udvostručila broj kooperanata, kojih je sada 40-ak, doznajemo od Dragana Papca, upravitelja zadruge, koji ne krije zadovoljstvo tom činjenicom te napominje kako su se ljudi ozbiljno prihvatili posla i pokazali veliko zanimanje za suradnju. Papac ponosno ističe kako ova zadruga danas suraðuje s poljoprivrednicima ne samo iz cijele Vukovarsko-srijemske upanije nego i šire, osiguravajući im sjeme i sav potrebni repromaterijal te redovnu i korektnu isplatu. "Osim kooperanata u, primjerice, Slakovcima, Boboti, Apševcima, dakle uzdu i poprijeko cijele upanije, imamo i dva kooperanta iz drugih upanija. S Tihomirom Malčićem iz Tenje i Igorom Kočetom iz Mrzovića uspješno suraðujemo na uzgoju krastavaca", ističe Papac. Inače, krastavci su glavna kultura u ovoj zadruzi koja i sama, na dva hektara svojih površina koje navodnjavaju, uzgaja kornišone. Krastavce za zadrugu uzgaja i Stjepan Benjak iz Andrijaševaca, čija je dosadašnja suradnja s ovom zadrugom bila vezana uz druge kulture. Mediteranska aromatska biljka osvaja i slavonska polja
Da je topla i blaga zima imala utjecaj ne samo na ozime poljodjelske kulture nego i ljekovito bilje, ovih dana najbolje mogu potvrditi prvi slavonski uzgajivači lavande, bračni par Vera i eljko Trampus, koji tu mediteransku biljku u ravnoj Slavoniji uzgajaju već treću godinu na površini od jednog hektara. Zahtjevni posao uzgoja te prekrasne aromatične biljke, ali i zahtjevi trišta, ubrzo su prerasli očekivanja nezaposlenog eljka i umirovljenice Vere, koji ovog tjedna kreću u sadnju još jednog novog hektara lavande na površini pokraj postojećeg nasada, koji bi ove godine trebao dati dvostruko veće prinose od prošlogodišnjih. Već treću godinu zaredom, koliko uzgajaju lavandu, Trampusovi se bore s nedostatkom kvalitetne stručne literature potrebne za taj posao, koji je na našim prostorima još uvijek velika nepoznanica, pa je to glavni razlog zašto su se tek sada odlučili za proširenje površina pod lavandom. Pričaju da im je veliku pomoć u poslu pruila prof. Lidija Lenart s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, te uzgajivači lavande iz Vrbana iz Istre, gdje se lavanda uzgaja na šest hektara, ali prilično iskustva tijekom godina su stekli i sami.Prvi grmovi buhača u Slavoniji
BELIŠćE - Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Vere Trampus, gdje se uzgaja i lavanda, procvalo je 250 grmova buhača, prirodnog insekticida zasaðenog prošle godine u srpnju. To su prvi nasadi te vrijedne biljke u Slavoniji i Baranji, ali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Naime, ti grmovi su posaðeni, kae Vera, za probu, a kako su se sve biljke lijepo razvile i procvale, ove godine će ih posaditi još 4000 komada.Zavrena ovogodinja berba kamilice na području Podravine
Na ukupnim proizvodnim površinama kamilice u Podravini i okolici, koje se procjenjuju na 1500 hektara, ove godine se očekuje urod do 750 tona kamilice. Na najvećoj plantai kamilice u Hrvatskoj, koja se prostire na oko 200 hektara na Ðolti kod Lozana, krajem svibnja završila je berba kamilice, koja je ove godine zbog klimatskih uvjeta bila desetak dana prije od dosadašnjih berbi, kako prenosi portal .icv. Ta plantaa je u vlasništvu pitomačke tvrtke Plantae d.o.o., koja to zemljište u dravnom vlasništvu ima u zakupu od općine Špišić Bukovica. Due sušno razdoblje utjecalo je na smanjenje prinosa, ali je kamilica iznimne kakvoće zbog visokog postotka eteričnog ulja. Batat (Ipomea batatas L.)
Batat (Ipomea batatas L.) je višegodišnja tropska kultura s područja J.Amerike, koja se ipak najčešće uzgaja na jednogodišnji način. Mnogo se koristi i uzgaja u Africi, Aziji (Kina) i Americi. Batat moe biti crvene, ute i narančaste boje. U Hrvatskoj je to povrće posve nepoznato, ali ga zbog njegovih hranidbenih karakteristika treba predstaviti široj javnosti. To je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), kod koje se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena, (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), a moe se konzumirati i mlado lišće. Osim što je iznimnog okusa batat je veliki izvor minerala i vitamina pa tijelo opskrbljuje vanim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Količina od samo 140 g kompletno osigurava potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno vaan jer štiti organizam od srčanih tegoba, i začepljenja krvnih ila. Antioksidansi su ujedno vani za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolesti i sl.).Suludi europski propisi o veličini povrća
Europski birokrati proizvode stotine stranica apsurdnih i neprovedivih zakona koji bi, ako se primjene, paralizirali cijeli prehrambeni sektor, upozorio je iznijevši 34 primjera takvih zakona na stranicama dvotjednika Il Duemila Raffćle Costa, bivši talijanski ministar prometa u Ciampijevoj vladi i zdravstva u prvoj Berlusconijevoj vladi.Batat iz suptropa u Podravinu
Batat (Ipomea batatas), koji je preko Portugala stigao iz Perua u Europu, a prije desetak godina i do Hrvatske, već je postao prepoznatljiv i na našim prostorima. Uostalom, o toj povrtnoj biljci kojom se danas prehranjuju milijuni ljudi u Kini i na afričkom kontinentu posebice o njezinim prehrambenim i zdravstvenim svojstvima koja su potakla i prve domać uzgajivače da se prihvate komercijalne proizvodnje u Višnjici kraj Slatine gdje se batat od prošle godine sadi na poljima tamošnje Poljoprivredne zadruge (tel. 033/401-650), vlasnice Ksenije Plantak. Za uzgoj te suptropske biljke na slavonskim poljima najzasluniji je elimir Bušić (mob. 091/4546-136), poznati stručnjak i praktičar, ali i zaljubljenik u poljoprivredu. S tolikim se zanosom posvetio uzgoju te kuluture da se već udomaćila krilatica Bušić tata hrvatskog batata.
Spaavanje varadinskog zelja i vukovarske lubenice
KOPRIVNICA - Prvi hrvatski projekt spašavanja starih i genetski vrlo vrijednih vrsta povrća od izumiranja provest će se na području Koprivničko-krievačke upanije. Ministarstvo poljoprivrede, krievačko Visoko gospodarsko učilište i upanija odlučili su pokrenuti pilot-projekt uz pomoć svih tamošnjih škola, čiji će učenici sljedeći tjedan u podravsko-prigorskim selima, od vrata do vrata, skupljati sve raspoloivo sjemenje autohtonih sorti povrća: cikle, graha, luka, kupusa, mrkve, paprike, rajčice, salate... Osnivanje domaće banke biljnih gena potaknula je, zapravo, Agencija za meðunarodni razvoj Kraljevine Švedske. Sličan projekt provodio se sredinom 80-ih godina na području bivše Jugoslavije, ali banka domaćeg sjemenja u Beogradu nikad nije zaivjela.Slavonci će uz biofolije imati najzdravije povrće
SLAVONSKI BROD - Slavonski ratari, proizvoðači povrća i voća uskoro bi mogli prvi u Hrvatskoj krenuti za svojim kolegama u Italiji i Europskoj Uniji u vezi s ekološki čistom proizvodnjom hrane na sasvim novim principima. Tvrtka Došen&Dabar, vlasnika Vladimira Starčevića, CTR (Centar za tehnološki razvoj) i upanijski Ured za gospodarstvo brodsko-posavskom su klasteru proizvoðača povrća doveli najbolje stručnjake milanskog sveučilišta i tvrtke Eko Gea iz Slovenije koji su im predstavili projekt pod nazivom “Revolucija u ekologiji”.