Sažeto su predstav­ljene sve hrvatske vinogradarske regije, podregije i vi­nogorja, sorte vi­nove loze (oko četrdesetak kultivara s osnovnim am­pelografskim opisom) i vina koja se od njih dobivaju, proizvoðači vina s nužnim podatcima za kontakt, postojeće vinske ceste i one koje tek nastaju te, na kraju, statistički pokazatelji o hrvatskom vinogradarstvu i vinarstvu.

Sorte vinove loze odabrane su po kriteriju najčešćeg pojavljivanja u hrvatskim vinogorjima. Prikazana su vina proizvedena od grožða najpoznatijih svjetskih (uvezenih) i domorodnih (autohtonih) sorata vinove loze kao i neka najpoznatija predikat­na i desertna vina te hrvatski pjenušci – ukupno oko 300 vina.

Uza svako vino, uz sliku boce, navedeni su osnovni organoleptički podatci (izraðeni u Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo). Detaljno su prikazane postojeće vinske ceste sa svim turističko-ugostiteljskim sadržajima, kao i ceste koje su tek u nastajanju.

Širenje genetski modificiranih usjeva i hrane po cijelome svijetu danas je toliko uhvatilo maha da ga se može i mora proglasiti «zločinom protiv čovječnosti». U srži toga problema jest i pitanje genocida. U «Konvenciji o suzbijanju i kažnjavanju zločina genocida», koju su Ujedinjeni narodi donijeli 1948., jasno je definiran genocid… Po tome, istina, rijetko primjenjivanom, ali pravno priznatom standardu meðunarodnog prava, svi odgovorni dužnosnici kompanija Monsanto, Dow Chemical, DuPont, Syngenta, Cargill, ADM i drugih kompanija za proizvodnju GM sjemena, poput kompanije Epicyte i s njom povezanih organizacija, svi dužnosnici Zaklada Rockefeller, Ford, Gates i drugih privatnih zaklada koje sudjeluju u širenju takve tehnologije, svi odgovorni bivši i sadašnji dužnosnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva vanjskih poslova i drugi državni dužnosnici SAD-a, napose predsjednik Bush, Clinton i George W. Bush, te odgovorni državni dužnosnici drugih zemalja, poput britanskoga premijera Tonyja Blaira, bivši američki dužnosnici Henry Kissinger, Gerald Ford i drugi, svi znanstvenici – sudionici lažljive znanosti kojom promiču «genetsku revoluciju» - podliježu pod jasnu pravnu definiciju članka II. – zločin genocida.

I dužnosnici Svjetske trgovinske organizacije trebali bi stati na optuženičku klupu Meðunarodnog suda pravde u Haagu, suda koji su Ujedinjeni narodi osnovali 1945. za procesuiranje zločina protiv čovječnosti.

Autor već više od trideset godina, tj, od prvoga naftnoga šoka i svjetske krize žita s početka sedamdesetih godina 20. stoljeća, piše o problemima poljoprivrede, GATT-u, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), Meðunarodnom monetarnom fondu (MMF-u), energiji, politici i ekonomiji. Diplomirao je politiku na Sveučilištu Princeton i stekao magisterij iz komparativne ekonomije na Sveučilištu Stockholm. Radio je kao neovisni ekonomist i novinar, prvo u New Yorku, a zatim u Europi, obraðujući teme poput Urugvajskoga sastanka GATT-a, politiku hrane Europske Unije, kartele žita, politiku MMF-a, probleme vanjskoga duga zemalja Trećega svijeta, zakulisne fondove i azijsku krizu. Redovito je pisao za brojne publikacije.