U Hrvatskoj je napokon stabilizirano tržište medom. Plasman meda je osiguran, povećana je njegova potrošnja, a zadovoljavajuća je i otkupna cijena koja se kreće od 11 do 19 kuna za kilogram, koliko iznosi za najtraženiji bagremov med, kaže Zvonimir Pajnić, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, naglašavajući pritom da u Hrvatskoj nema nelegalne proizvodnje meda, kako se to pokušava javnosti plasirati i time pčelarsku proizvodnju svrstati u sivu ekonomiju.

Pčelarska proizvodnja, kaže Pajnić, takvu etiketu ne zaslužuje, posebice od kada je, promjenom propisa i usklaðivanjem s EU-om, zakonski definirana prodaja meda na “kućnom pragu”.

- Stanje s medom u Hrvatskoj je stabilizirano dijelom i stoga jer je zbog lanjskog pomora pčela došlo do manje proizvodnje, a povećane potrošnje meda te neočekivano visokog izvoza od 1.500 do 2.500 tona meda, odnosno, pojašnjava on, došlo je napokon do izjednačavanja ponude i potražnje. Unatoč tomu, smatramo da u Hrvatskoj ima dovoljno meda te da ga nije potrebno uvoziti. Istina je da je do sada 90 posto lanjskog meda prodano, no to ne opravdava zahtjeve za interventnim uvozom meda, koji su nedavno upućeni od pojedinih tvrtki koje se bave pakiranjem meda i proizvodnjom proizvoda na bazi meda, kaže Pajnić te dodaje kako su, prema svim pokazateljima, ovu zimu pčele prezimile odlično i nije bilo značajnijeg pomora tako da se očekuje ukupna proizvodnja od najmanje 5.000 tona meda.

Malom izložbom pčelinjih proizvoda Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije obilježio je u ponedjeljak Dan pčelara Hrvatske, podsjetnik na davni 2. ožujka 1879. godine kada je u Osijeku osnovan Savez pčelara Slavonije.

»I u Vinkovcima pčelari imaju drugu tradiciju, a svoju su prvu udrugu osnovali 1885. godine da bi nekoliko godina potom udrugu osnovao i Vukovar«, podsjeća Drago Josipović, predsjednik vukovarsko-srijemskog pčelarskog saveza unutar kojega je danas šest udruga sa 180 registriranih pčelara koji godišnje iz 12.000 košnica u svom posjedu proizvedu 600 tona meda.

Novim pravilnikom pčelarima je ozakonjena prodaja »od vrata do vrata« i na tržnicama što je takoðer pridonijelo porastu prodaje i uzlaznim trendovima u pčelarstvu.
Pčelarska zadruga »Nektar« iz Nuštra kao i obiteljsko gospodarstvo »Knežević« iz Šiškovaca odlučili su se i na nešto zahtjevniji program te su ishodili »veterinarski broj« udovoljivši svim propisima pa proizvode od meda isporučuju i trgovačkim lancima.

Istarski pčelari od prodaje meda godišnje teoretski mogu zaraditi 1,75 milijuna kuna, no budući da se u Istri prodaje puno meda koji dolazi izvan Istre, prostora za povećanje proizvodnje i bolju tržišnu afirmaciju istarskog meda, s priznanjem njegove kvalitete zaštitom geografskog podrijetla, itekako ima.

Nemalu buru u pčelarskim redovima izazvali su nedavni javni istupi Ivana Bračića, pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, u tom Ministarstvu zaduženog za mala i srednja gospodarstva i zadruge, u kojima je naglašavao da se veći dio trgovine medom u Hrvatskoj odvija u »sivoj zoni«, zbog čega državni proračun gubi milijune kuna, a na tržište, meðu ostalim i u ustanove poput bolnica, škola i vrtića, zbog toga dolazi i patvoreni med.

Ovo je Bračić izrekao na konferenciji za novinare u svojstvu predsjednika Koordinacije tvrtki pčelarske proizvodnje, trgovine i distribucije. Hrvatski pčelarski savez već je odgovorio na Bračićeve optužbe, uglavnom opovrgavajući njegove navode, ali se u javnosti moglo čuti i da je ovaj doministrov istup tendenciozan budući da je Bračić utemeljitelj tvrtke PIP, najvećeg otkupljivača i trgovca medom u Hrvatskoj. Iz prepiske, odnosno polemike izazvane Bračićevim istupom, koja se prilično pregledno može pratiti i na internetu, proizlaze i neke zanimljive brojke o razmjerima trgovine medom u Hrvatskoj.

U posljednjih godinu dana pčelari SAD-a i Europe prijavili su velike gubitke pčelinjih zajednica. Tijekom zime 2006./2007. gubici u SAD-u iznosili su oko 34 posto, a u Hrvatskoj tijekom zime 2007./2008. oko 27 posto.

Najnoviji podaci iz Hrvatskoga pčelarskog saveza (HPS) govore o 80.000 izgubljenih pčelinjih zajednica, a neposredna šteta za pčelare u našoj zemlji iznosi oko 10 milijuna eura.

Posredna šteta od gubitka pčelinjih zajednica, kao glavnih oprašivača poljoprivrednih kultura, u Hrvatskoj je mnogo veća i iznosi oko 100 milijuna eura.

Valja istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak usjeva, a da pčele oprašuju više od 70 posto tih usjeva. Stoga bi nestanak pčela na odreðenoj lokaciji uzrokovao ubrzani nestanak više od 20.000 biljnih vrsta što bi se negativno odrazilo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Bilo bi stoga nerazborito promatrati pčele samo kao ekonomske životinje, pa ih moramo promatrati kao ekološke životinje važne za cijelu biocenozu.

Na sajamskom prostoru u Gudovcu zatvoren je 5. meðunarodni pčelarski sajam, na kojem se pojavilo više od 70 izlagača iz Hrvatske i inozemstva.

Prema procjenama organizatora, ovogodišnju je manifestaciju razgledalo više od šest tisuća posjetitelja, a u prodajnom dijelu, na kojem je izložena pčelarska oprema i medni proizvodi, zabilježen je utržak od nekoliko milijuna kuna.

Tome su su svakako pridonijele i nešto popularnije cijene meda koji se prodavao po 25 kuna za kilogram, dok su meðu opremom najtraženije bile košnice te pojedini preparati za suzbijanje pčelinjih bolesti. U hrvatskom pčelarstvu stvari se mijenjanju na bolje, potvrdio je to i za otvaranja ovogodišnjeg sajma ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, i to podatkom prema kojem je lani izvezeno 2000 tona meda, a uvoz je bio gotovo deseterostruko manji.

To se pokraj ostalog pripisuje i sustavu poticaja koji su od 2007. godine desegnuli razinu od 50 milijuna kuna, što znači kako i država u pčelarstvu sve više prepoznaje jak gospodarski potencijal.

Ministarstvo poljoprivrede privodi kraju izradu katastra za pčelare, a uskoro bi u Križevcima trebao biti otvoren i laboratorij za kontrolu kakvoće pčelinjih proizvoda.

Prošloga tjedna HUP je upozorio da se zbog omogućavanja prodaje meda na kućnom pragu, u Hrvatskoj prodaje čak 60 posto meda sumnjive kvalitete. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić rekao je da na takav način med prodaju pčelari u Švicarskoj i Njemačkoj, pa nema razloga da tako ne bude i kod nas.

Pčelinji fond prošle je godine na donjomeðimurskom području imao velike gubitke, i to uglavnom u zimskom razdoblju, kad su gubici bili od 30 do 100 posto.

– Žalosti nas što konkretni uzroci pomora pčela nisu poznati – istaknuo je Marijan Barić, predsjednik Udruge pčelara čmela. Uz najveću Akaciju, u Meðimurskoj županiji postoji i manje brojna, ali ništa manje aktivna pčelarska udruga čmela, koja ima sjedište u Svetoj Mariji.

Okuplja 18 članova iz Kotoribe, Svete Marije, Donje Dubrave, Draškovca i Preloga. Neizostavna tema je pomor pčelinjih zajednica. Po kliničkoj slici i opisu ponašanja pčela, uzroci su kemijske tvari, pokazalo je ispitivanje na institutima u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Danskoj.

U suradnji s tvrtkom Metalig iz Siriga u Vojvodini PIP je registrirao tvrtku PIP-APILAND, čiji je većinski vlasnik, a u regitraciji domene poslovanja navedena je prodaja, ali i proizvodnja opreme i alata za pčelarstvo te prodaja pčelinjih proizvoda.

 U tvrtki je trenutno zaposleno pet djelatnika, a iz tvrtke tvrde kako planiraju povećanje broja zaposlenih u skorije vrijeme. PIP je ovime nastavio širenje u regiji nakon što je otvorio sestrinsku tvrtku prvo u BiH, a sada i u Srbiji. Tvrtka ima tendenciju izvoza svojih proizvoda, a ideja je i plasman na europsko tržište. Tako odnedavno proširen izvozni asortiman na švicarskom tržištu te je tvrtka, uz dosadašnje Ambrozije likere, počela izvoziti i med.

članovi pčelarskih društava »Ludbreg« i »Varaždin« okupili su se u petak navečer u ludbreškom hotelu »Crnković« kako bi nazočili proglašenju rezultata drugog ocjenjivanja meda pčelara Varaždinske županije. Svečanosti je, meðu ostalima, nazočio i varaždinski župan Zvonimir Sabati. U ime organizacijskog odbora gostima se obratio predsjednik pčelarskog društva »Ludbreg« Stjepan Žganjer. Podsjetivši na trud koji pčelari ulažu kako bi dobili kvalitetan med u što većim količinama, Žganjer je naglasio kako im je potrebna pomoć šire zajednice zbog lakšeg opstanka na tržištu i isplativosti bavljenja pčelarstvom. Župan Sabati složio se s tom izjavom i dodao da Varaždinska županija od 2001. godine sufinancira pčelarstvo, projekte vezane za proizvodnju meda i mednih proizvoda, edukaciju pčelara, izdvaja sredstva za osiguranje zdravlja pčela te službu motrenja.