Nedavno Vincekovo bilo je posljednje u koje su vinogradari ušli u vinograde bez Vinogradarskog registra, čije je donošenje Vlada, u sklopu prihvaćanja EU-regulative, najavila do rujna ove godine.

Cilj projekta uspostave Vinogradarskog registra u Hrvatskoj, koji je novina i u zemljama EU-a, jest stvaranje jedinstvene baze podataka vinogradarstva i vinarstva kojim će omogućiti praćenje i provjera potencijala proizvodnje vina za tržište. Registar će imati i ulogu u sustavu poticaja i pri organizaciji tržišta vina.

U istarskom selu Brajki nedaleko od Krasice vinogradar i maslinar Ecio činić Gambaletto istodobno se bavi proizvodnjom vina i maslinova ulja. Posao je naslijedio od roditelja koji su se bavili poljodjelstvom. Već od 1996. počeli su na svom obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu obnavljati stare maslinike, pa sada ima 2000 stabala starih i mladih maslina. Iste godine krenuli su i s nasadima vinograda, oko šest hektara, gdje uzgajaju autohtone sorte malvazije i muškata bijelog i crnog merlota i terana.

»Trenutno živimo od vinogradarstva«, kaže činić Gambaletto. Potonji je nadimak njegove obitelji koji nose i vina iz njihovih podruma. Vinogradarstvo je zahtjevna djelatnost, a napraviti dobro vino je prava umjetnost, kažu činićevi. Osim rada u vinogradu, niz drugih poslova čeka vinogradara, od tehnologije proizvodnje do skladištenja i prodaje vina. Samo je godina dana poljodjelskih radova, isto toliko podrumarenja, ali i pohrane vina u hrastovim i bagremovim bačvama.

Beskompromisni vinski recenzent koji je svojim živopisnim nastupom osvojio nove generacije već je drugi put u svojem internet-šou našim vinima dao visoke ocjene

Kratko ošišani tridesetogodišnjak sjedi za stolom ispred kamere i uzima gutljaj vina. Dva, tri puta srkne zrak dok mu je vino još u ustima, dobro sve promućka, ispljune sadržaj u prigodnu kantu na stolu.

Potom kratka stanka, trenutak iščekivanja, razrogači oči, diže se od stola, uzima stolicu, približi je kameri koja ga prati, opkorači je i opet sjedne te, vidno uzbuðen, stisne šaku, unese se u kameru i vikne: “YES!!!”

Erdutski vinogradi d.o.o. u svoje su poslovanje implementirali dva certifikata, ISO 9001 i HACCP, kojima se dodatno poboljšava kvaliteta proizvodnje grožða i vina. Certifikate je jučer Borisu Lovretiću, predsjedniku Uprave Erdutskih vinograda, uručio Krešimir Bogunović, direktor Odjela sustava certifikacije tvrtke TÜV Croatia iz Slavonskog Broda.

Kako je naglasila Janja Kovačić, dipl.ing., predstavnica Uprave Erdutskih vinograda za kvalitetu, certifikatim osim toga što pridonose boljoj kvaliteti proizvoda, jamče i veću realizaciju cjelokupne proizvodnje, odnosno osiguranje konstantne kvalitete i bolje prihvaćanje proizvoda od strane kupaca.

čak 44 uzorka vina i 96 uzoraka ekstra djevičanskog maslinovog ulja vrhunske kvalitete predstavljeno je na 16. smotri vina južne Istre i 15. smotri ekstra djevičanskih maslinovih ulja koja je ovog vikenda održana u Vodnjanu.

Na smotri vina južne Istre je predstavljeno je ukupno 44 uzorka vina od čega 31 uzorak bijelog te 13 uzoraka crnog vina, a odlukom komisije za ocjenjivanje vina te porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam dodijeljeno je ukupno 29 medalja dok su počasne diplome dobila četiri vina.Osim degustacija prepoznatljivih istarskih delicija kao što su vino i ekstra djevičansko maslinovo ulje, posjetitelji su imali prilike poslušati i stručna predavanja te nazočiti dodjeli nagrada za najbolje ocijenjene uzorke.

»Svijet malvazija« nastao je pod utjecajem svjetskih vinskih trendova. Izvornost sorte i specijalne karakteristike koje području daje pozicija, klima i posebnost, odnosno teritorij nameću se kao kriteriji izvrsnosti vina te manifestacije.

»Namjera nam je bila popularizirati specifičnost vina koje je usko vezano uz teritorije. Naime, globalno popularne sorte znaju biti opasnost za opstanak specifičnih sorti, koje dugoročno nemaju takvu korist za proizvoðača, poput malvazije«, kazao nam je jedan od organizatora manifestacije »Svijet malvazija« Ivica Matošević. Dodao je da se na taj način želi popularizirati malvaziju koja je tipična za Istru te povezati različita područja Sredozemlja koja imaju svoje malvazije.

Krajem lipnja hrvatski će vinari imati prilike ponuditi svoje najbolje proizvode u zemlji domovini ponajboljih vinskih sorti i stručnjaka za vinarstvo i vinogradarstvo.

Povodom održavanja 32. svjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva i 7. generalne skupštine Meðunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) krajem lipnja u Zagrebu, u hrvatskom Veleposlanstvu u Parizu večeras će se održati promocija hrvatskih vina.

Organizatori prezentacije su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Parizu i Hrvatska gospodarska komora. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Josip Kraljičković predstavit će Hrvatsku kao zemlju koja se tradicionalno bavi uzgojem vinove loze i vinarskom proizvodnjom, izvijestili su iz tog ministarstva.

ORAHOVICA - Poljoprivredno poduzeće Orahovica, s 567 stalno zaposlenih i 110 sezonskih radnika, jedno je od rijetkih u Slavoniji koje nije uništila privatizacija i pretvorba, koje dobrom poslovnom politikom, novim programima u razvoju vinogradarstva i voćarstva, traži rješenja i za nastale recesijske probleme.

Svojevremeno je, iz čistog zadovoljstva i ljubavi prema vinovoj lozi i vinu, Slavko Kalazić kupio u Baranji mali zapušteni vinograd zasaðen crnim pinotom i portugiscem. Očistio ga je od korova i raslinja, postavio novu žicu, kolce i stupove te nekoliko mjeseci kasnije, nakon što je kušao svoje prvo mlado vino, bio iznimno zadovoljan što je uloženi trud dao lijep rezultat. No, bio je to samo početak.

- Odluku da krenemo s vinogradarstvom i vinarstvom donijeli smo 2002. godine kada su tržišni uvjeti u ovome poslu, kao i gospodarske prilike u zemlji općenito, bili posve drukčiji. Prve dvije godine bavili smo se kupnjom zemljišta, okrupnjavanjem parcela, nabavom loznih cjepova i pripremom tla za sadnju. U 2004. i 2005. godini zasadili smo ukupno 102.000 trsova vinove loze na više od 16 ha površine. Vinogradi su locirani na potezu izmeðu Zmajevca i Batine, gdje je vrlo izražen pozitivan utjecaj Dunava kao regulatora mikroklime. Upravo sastav tla i klimatski uvjeti u tome dijelu Baranje izuzetno su povoljni za proizvodnju vina vrhunske kakvoće i to je prilika koju svakako treba iskoristiti - ističe Kalazić, inače vlasnik i direktor poduzeća Kronos d.o.o., čiji je jedan segment poslovanja danas posvećen agrobiznisu.