Večernji.hr: Ljudski geni u vaoj hrani?
- Kategorija: Zelene vijesti
Genetski modificirana ria s ljudskim proteinima mogla bi se, izmeðu ostalog, koristiti kao lijek protiv dječjeg proljeva. Prva genetski modificirana hrana koja sadri ljudske gene uskoro će biti odobrena i putena u prodaju. Ria proizvedena u laboratoriju proizvodi, ustanovilo se, neke ljudske proteine koji se mogu naći u majčinom mlijeku i slini. Znanstvenici koji su napravili ovu riu kau da bi se ona mogla koristiti kao lijek za proljev kod djece, bolest koja ubija tisuće djece u zemljama trećeg svijeta.
Ria proizvedena na ovaj način veliki je korak ka takozvanoj Frankestein hrani, kako su već nazvani proizvodi koji sadravaju gene ljudskog i biljnog podrijetla. Američko Ministarstvo poljoprivrede već je najavilo kako namjerava odobriti uzgoj ovakvih proizvoda. Proizvoðačima rie već je odobreno da ju počnu uzgajati na 3000 hektara u Kanzasu. Ova tvrtka Ventria Bioscience namjerava uzgajati proteine i koristiti ih u pićima, desertima, jogutima i muesli tangicama.
Ova vijest izazvala je zgraanje protivnika genetski modificirane hrane i potroačkih drutava diljem svijeta. GeneWatch iz Velike Britanije, koji nadgledaju svu novu genetski modificiranu hranu, okarakterizirali su ovaj korak kao vrlo zabrinjavajući. Ovo podrazumijeva velike, velike zdravstvene rizike i ljudi bi s razlogom trebali biti zabrinuti zbog ovog.
Clare Oxborrow iz Prijatelja zemlje kae: Ukoliko počnemo polja i usjeve koristiti kao tvornice lijekova, to bi nas terbalo zabrinuti. Ako pak ti farmaceutski proizvodi zavre na tanjurima potroača, posljedice bi za nae zdravlje mogle biti pogubne.
Američko Drutvo zabrinutih znanstvenika upozorilo je kako je nesmotreno proizvoditi lijekove na otvorenom. Razina izloenosti ljudi ovakvim lijekovima ne bi se mogla kontrolirati. Isto tako, ima mnogo ljudi koji bi mogli biti alergični na proteine.
Ovo to se dogaða oko Frankestein hrane je neto čega su se mnogi bojali kad su, prije deset godine, znanstvenici ukazali na mogućnost koritenja ribljeg gena u rajčicama, kako bi one lake preivjele hladnoću. Obje strane imaju svoje argumente za i protiv, a genetski modificirana hrana razvije se iz dana u dan. I iako se rasprave uvijek vode, ona iz dana u dan postaje manje kontroverzna. No, jedinstvenog dokaza za tetnost ili korisnost ove hrane nema.