Svjetski dan voda

Svjetski dan voda 22. ožujka proglašen je prije sedamnćst godina na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, s ciljem da se skrene pozornost cjelokupnoj javnosti na problem ograničenih vodnih resursa u svijetu.Taj problem postaje svakim danom sve veći izvor napetosti i žestoke konkurencije meðu narodima.

Hrvatska je zemlja koja je bogata vodom. Po obnovljivim zalihama je na trećem mjestu u Evropi i na tridesetom mjestu u svijetu. Vode se u Hrvatskoj dijele na površinske i podzemne.U površinske vode spadaju vodotoci( rijeke) i stajačice: jezera, lokve, bare, močvare, more.

Rijeke se u Hrvatskoj nalaze na području crnomorskog i jadranskog sliva.Ukupna površina slijevnih područja u Hrvatskoj iznosi 5 653 800 ha, a dužina glavnih vodotoka je 6620 kilometara.

Od jezera u Hrvatskoj najpoznatija su Crveno i Modro jezero kod Imotskoga, Plitvička jezera,Vransko jezero , te jezera na području Kopačkog rita.

Jadransko more predstavlja naš najveći vodni resurs u Hrvatskoj.Površina Jadrana iznosi 138595 km2, a volumen 34997 km3.Najplići je dio sredozemnog mora i u području sjevernog Jadrana prosječna dubina je 24-26 m.

Podzemne vode su smještene na vodonosnim područjima aluvijalnih naslaga, najčešće su blisko povezane s riječnim sustavima.Nejednoliko su raspodijeljene , ovisno o klimatskim uvjetima i geološkoj graði.Na područjima s dovoljno oborina podzemne vode su bogatije vodom i dobro se obnavljaju , a u sušnijim predjelima siromašnije su vodom i zalihe vode se teže obnavljaju.Smatra se da će u budućnosti podzemne vode biti važni izvori za opskrbu i ljudi i industrije.

Voda je svakako jedan od ograničavajućih čimbenika za uspješan uzgoj poljoprivrednih kultura. Nedostatak vode rezultira promjenama u mnogim fizikalno-kemijskim procesima u tlu i u biljci, što prvenstveno djeluje na smanjenje prinosa.Zbog toga je navodnjavanje preduvjet uspješnosti svake poljoprivredne proizvodnje.

Hrvatska, zahvaljujući svojem geografskom položaju, te osobinama svojega reljefa i klime, raspolaže znatnim količinama kvalitetne slatke vode, koja je preduvjet života, i to sa 45 milijardi m3 obnovljive slatke vode, ili 9500 m3 po stanovniku, pa je u tom smislu u odnosu na druge zemlje bogata vodom.

No, zalihe čiste slatke vode nisu pošteðene onečišćivanja, prvenstveno putem otpadnih voda iz kućanstava, industrije i poljoprivrede, ali i nečistih oborinskih voda iz atmosfere.

Kada vidimo da se svjetske zalihe pitke vode ubrzano smanjuju, te da će problem vode uskoro postati glavno ekološko i gospodarsko pitanje, moramo učiniti sve kako bismo spasili trenutno ugrožena područja i spriječiti daljnja onečišćavanja naših vodenih resursa.