Nema brze zarade, ali se isplati
Zagrebačka banka i
Eko centar Mavrović obiljeili su prošli vikend nastavak suradnje na
projektu ekološke poljoprivrede obilaskom pokusnog eko-istraivačkog
vrta na visokoj stelji u Eko centru Mavrović. Najveći proizvoðač
ekoloških proizvoda u Hrvatskoj eljko Mavrović kae da ekološka
poljoprivreda nije prilika za brzu zaradu, ali moe biti poslovni
izazov u koji se vrijedi upustiti. Dodao je da na 400 hektara u
poeškoj Zlatnoj dolini proizvodi 15 vrsta itarica, kompost i brašno
za kruh, pecivo i bio kolače koje za njega proizvode zagrebačke pekarne
Klara. »Ekološka poljoprivreda ima svoje zakonitosti i regule i tu
nema preskakanja prirodnih procesa, a certifikati do kojih se teško
dolazi dobivaju se za primjenu tih zakonitosti u proizvodnji
namirnica«, napominje Mavrović.
Mavrović dri da
mali broj eko poljoprivrednika u Hrvatskoj, a kojih je manje od 400, ne
moe povećati drava svojim poticajima koji iznose 3000 kuna po hektaru.
Sami proizvoðači, kae Mavrović, moraju izabrati put u ekološku poljoprivredu, iako su prinosi pojedinih kultura u ekološkom uzgoju, bez umjetnih gnojiva, manji nego u konvencionalnoj poljoprivredi.
»Ekološka poljoprivreda nije povratak na tradicionalno selo, koje više ne postoji, već spoj znanosti i tradicije od čega se, uz puno rada, moe napraviti dobar posao«, kae Mavrović.
Eko centar Mavrović dri izmeðu 10 i 15 posto domaćeg trišta kruhom i pecivom s eko proizvodima. Samo ove godine Eko centar u poeškoj Sloboštini posjetilo je blizu 3000 posjetitelja. Pritom ga je financijski podrala Zagrebačka banka s više od 500.000 kuna kako bi nastavila doprinositi edukaciji.
Voditeljica Eko centra Hela Liverić kae da posjetitelji u Eko centru mogu vidjeti prvi banku sjemenja i biljnih ekoloških preparata, koji su vani za očuvanje autohtonih domaćih sorti.
Inače, na ekološkom imanju »Mavrović« radi 20-ak zaposlenih te više sezonaca u vrijeme većih poljoprivrednih radova. Poljoprivredne mehanizacije takoðer ne manjka, jer ni ekološka poljoprivreda ne moe bez nje.
Uzgajivač bundeva Mladen Katić kazao je na prezentaciji o uzgoju bundeva, koje imaju puno više poklonika u inozemstvu nego u Hrvatskoj, da bundeve jako dobro podnosi promjenjive klimatske uvjete.
U Njemačkoj, gdje se odrava najveći svjetski sajam bundeva, grad veličine Poege pojede više bundeva nego cijela Hrvatska zajedno.
Sami proizvoðači, kae Mavrović, moraju izabrati put u ekološku poljoprivredu, iako su prinosi pojedinih kultura u ekološkom uzgoju, bez umjetnih gnojiva, manji nego u konvencionalnoj poljoprivredi.
»Ekološka poljoprivreda nije povratak na tradicionalno selo, koje više ne postoji, već spoj znanosti i tradicije od čega se, uz puno rada, moe napraviti dobar posao«, kae Mavrović.
Eko centar Mavrović dri izmeðu 10 i 15 posto domaćeg trišta kruhom i pecivom s eko proizvodima. Samo ove godine Eko centar u poeškoj Sloboštini posjetilo je blizu 3000 posjetitelja. Pritom ga je financijski podrala Zagrebačka banka s više od 500.000 kuna kako bi nastavila doprinositi edukaciji.
Voditeljica Eko centra Hela Liverić kae da posjetitelji u Eko centru mogu vidjeti prvi banku sjemenja i biljnih ekoloških preparata, koji su vani za očuvanje autohtonih domaćih sorti.
Inače, na ekološkom imanju »Mavrović« radi 20-ak zaposlenih te više sezonaca u vrijeme većih poljoprivrednih radova. Poljoprivredne mehanizacije takoðer ne manjka, jer ni ekološka poljoprivreda ne moe bez nje.
Uzgajivač bundeva Mladen Katić kazao je na prezentaciji o uzgoju bundeva, koje imaju puno više poklonika u inozemstvu nego u Hrvatskoj, da bundeve jako dobro podnosi promjenjive klimatske uvjete.
U Njemačkoj, gdje se odrava najveći svjetski sajam bundeva, grad veličine Poege pojede više bundeva nego cijela Hrvatska zajedno.
www.vjesnik.hr