Hrvatskoj u sljedeće četiri godine 590 milijuna eura iz IPA-e

Hrvatska je napravila sve potrebne pretpostavke i sljedeće godine moći će početi koristiti prva sredstva iz novog pretpristupnog fonda EU-a, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu državni tajnik u ministarstvu financija Ante Žigman. "Hrvatska je prva potpisala Okvirni sporazum, koji će do kraja ovoga mjeseca biti ratificiran u Hrvatskom saboru, pripremila je sva četiri operativna programa... dakle, korištenje prvih sredstava moći će početi 2008. godine", izjavio je Žigman u Bruxellesu, gdje sudjeluje na dvodnevnom seminaru koji organizira Europska komisija o korištenju novog instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA). Na seminar su pozvane sve države korisnice IPA-e (Hrvatska, Turska, Makedonija, Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija). Hrvatsko izaslanstvo, u kojem je oko 25 predstavnika različitih tijela državne uprave, meðu njima nekoliko državnih tajnika i pomoćnika ministara, predvodi Ante Žigman.

Naglasak je na seminaru stavljen na iscrpno predstavljanje Okvirnog sporazuma, vrlo tehničkog dokumenta, ali neophodnog instrumenta za početak korištenja sredstava iz pretpristupnog fonda. Hrvatska je zasad jedina zemlja koja je već potpisala taj sporazum. Dosadašnji pretpristupni fondovi PHARE, ISPA, SAPARD u novoj Financijskoj perspektivi za razdoblje 2007. do 2013. objedinjeni su u jedinstveni instrument pretpristupne pomoći - IPA. Za IPA-u je za sljedeće sedmogodišnje razdoblje namijenjeno ukupno oko 16 milijardi eura. Taj iznos moći će povući zemlje kandidati i potencijalni kandidati.

Od toga iznosa, Hrvatska će u sljedeće četiri godine moći povući 590 milijuna eura iz IPA-e i ako se to podijeli po glavni stanovnika, predstavlja najveći iznos u odnosu na druge korisnice. Program IPA sastoji se od pet sastavnica: pomoć u tranziciji i izgradnji institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Hrvatska, zajedno s dvjema ostalima zemljama kandidatima, može dobiti sredstva za svih pet komponenti. Prema riječima državnog tajnika Žigmana, od tih 590 milijuna eura, Hrvatska očekuje oko 140 do 150 milijuna eura godišnje u sljedećem četvorogodišnjem razdoblju za svih pet sastavnica IPA-e.

Tom iznosu treba pridodati i sredstva koja i Hrvatska treba uložiti, jer se iz IPA-a projekti sufinanciraju i nijedan projekt se ne financira sto posto iz europskih sredstava. Europska komisija inzistira na decentralizaciji upravljanja sredstvima iz IPA-e i traži od zemalja korisnica da preuzmu odgovornost za izradu programa i njihovu provedbu. "Očekujemo od nacionalnih administracija da sve više preuzimaju odgovornost za provedbu... Decentralizirano upravljanje pretpristupnom pomoći omogućava efikasnije korištenje tih sredstava", rekao je povjerenik za proširenje Olli Rehn u svom uvodnom govoru. Uspostava potrebnih struktura za povlačenje pretpristupne pomoći važna je i s obzirom da se te iste strukture mogu koristiti i za povlačenje sredstava iz strukturalnih i Kohezijskog fonda kada zemlja postane punopravnom članicom EU-a.

www.poduzetnistvo.org