Prekupci melju kukuruz pa ga prodaju bez carine

Nedavnim uvoðenjem zaštitne carine na izvoz, najprije za kukuruz u visini od 108 eura po toni, a potom i za pšenicu, u iznosu od 98 eura za svaku tonu te žitarice koja bi eventualno mogla prijeći državnu granicu, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar čobanković povukao je preventivni potez čiji je cilj domaćem tržištu osigurati što veće količine kukuruza i pšenice, namijenjenih i za stočnu prehranu. U situaciji kada se o nestašici žitarica, zbog sve evidentnijih klimatskih promjena, upozorava i s globalne razine te kada su sve hrvatske žitorodne županije u dosadašnjem dijelu godine proglasile elementarnu nepogodu (Osječko-baranjska čak dva puta) takoðer zbog nezapamćeno dugih sušnih razdoblja koja su ostavila trag u smanjivanju prinosa kod svih poljoprivrednih kultura, a očekuje se da će upravo urod kukuruza imati najveći minus u odnosu na prosječan višegodišnji rezultat, spomenuta je odluka tek dio od onoga što traže ovdašnji poljoprivrednici.

Manji tov

Za posljednjeg susreta s resornim ministrom, održanog polovicom kolovoza, poljoprivrednici su kod čobankovića inzistirali neka odluku o zaštitnim carinama dopuni i zabranom izvoza kukuruza i pšenice u bilo kojem obliku. Inspiracija za tu njihovu inicijativu iznikla je iz domišljatosti trgovačkih lobija koji su, navodno, kako su ustvrdili poljoprivrednici, doskočili carini tako što ne izvoze kukuruz nego prekrupu (mljeveni) koja je vrlo cijenjena (i tražena) stočna hrana, a ne podliježe uvedenoj carini. Iako je unatrag tri-četiri godine došlo do pomaka sveukupnih prinosa poljoprivrede u nacionalnim okvirima, meðu kojima se posebno izdvaja značajno povećanje količina mlijeka iako se broj poljoprivrednika u tom segmentu kontinuirano smanjuje, podaci koje za prvih osam mjeseci ove godine iznosi Hrvatski stočarski centar (HSC) opominju da bi ovogodišnji manji urod žitarica mogao negativno utjecati na dostignute učinke. Naime, kako stoji u podacima HSC-a, tijekom prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani broj junadi koja je stavljena u tov manji je za 15.663 grla, a broj svinja za 40.531 komad. Navodno, u strahu od nestašice odnosno skupe stočne hrane poljoprivrednici na slavonskim sajmištima već nekoliko tjedana na kupljena četiri odojka daruju još jednoga. No, u analizi HSC-a, o trendovima na domaćem tržištu stočarstva, stoje i podaci nabijeni optimizmom. Sve više je regularno evidentiranih grla junadi što svjedoči i o suzbijanju crnog tržišta. Navode da su, primjerice, 2005. godine poticaji isplaćeni za 53.548 grla junadi, godinu poslije ta je brojka dosegnula 68.104 grla dok za ovu godinu u HSC-u očekuju da će poticaji biti isplaćeni čak za 74.705 grla junadi. Kod uzgoja svinja taj je trend još izraženiji pa je, stoji u analitici HSC-a, za prva dva kvartala 2007. u sustav poticaja bilo uključeno 341.084 grla dok su godinu ranije u istom razdoblju poljoprivrednici to pravo potraživali za 278.926 svinja. U razdoblju od siječnja 2005. do kraja kolovoza 2007. klasirano je 546.724 grla junadi.

Dobavljanje grla

Meðu njima našlo se 213.936 grla izvorno hrvatskog porijekla dok je 184.355 kupljeno u inozemstvu i tovljeno u ovdašnjim farmama, a 148.433 grla je prije klasiranja u domaćim klaonicama nabavljeno na nekom od stranih tržišta. Tri podatka, izdvojena iz ukupnog izvješća HSC-a, najbolje ilustriraju pomake koji su kroz to razdoblje postignuti u otkupu mlijeka na domaćem tržištu. Najveći prosjek po isporučitelju u 2005. vezan je za svibanj kada je od 38.859 poljoprivrednika u prosjeku otkupljeno 1459 litara mlijeka. U 2006. rekorder je prosinac, kada je 29.645 poljoprivrednika isporučilo po 1746 litara dok je u ovogodišnjem razdoblju u prvom planu svibanj u kojemu je mlijeko otkupljeno od 28.248 poljoprivrednika uz prosječan rezultat od 2137 litara.