Legalizacijom seljaka do velikih poslova
čak 95 posto proizvoda sedamdesetak izlagača na dvodnevnome sajmu "Proizvodi hrvatskog sela" proteklog vikenda bilo je legalno. Vrijednost naoko skromna podatka najbolje je znana onima koji već četvrti put, ispočetka samo kao sajam obiteljskih vina, a zatim i drugih proizvoda mesnih, mliječnih, meda, rakija i likera, kruha i slastica, ulja, sve čeće certificirano ekolokih te tradicijskih zanata okupljaju reprezentativni izlog visokokvalitetnih, na tritu potvrðenih proizvoda.
Okrugli stol "Kako legalno proizvoditi i prodavati proizvode hrvatskog sela" poduzetne i mlade udruge istoimene sajmu, "Proizvodi hrvatskog sela" naime, upozorio je kako su vrijednosti okupljenih na zagrebačkome Prisavlju, na alost, nedovoljno svjesni mjerodavni za ruralni razvitak i poljoprivredu te za kontrolu proizvoda na putu do potroača. Navikli na razgovor s anonimnom masom bez ideje o vlastitu probitku na tritu, ljudi iz Ministarstva poljoprivrede, čini se, propustili su čuti to od njih očekuju seljaci koji ni s EU nemaju, niti bi trebali imati problema, jer već imaju kontroliran, kvalitetan, prepoznatljiv, na tritu potvrðen proizvod.
Mudra drava naa na alost najmanje nekoliko godina kasni u trendovima i akciji te su joj autohtonoga uglavnom samo puna usta morala bi pdrati svoje poduzetne proizvoðače sa sela, jer će oni puniti ne samo svoje kućne proračune nego i njezin, dravni budet. Osiguravat će time i radna mjesta i budućnost selu koje se jo radije preputa vapaju.
Pomalo je besmisleno da "dravni" ljudi onaj stvarno sramotan sir uz ličke ceste, koji s trita već guraju i autocesta i lokalni mljekari koji se uputaju u ozbiljnu, pomno osmiljenu proizvodnju, pripisuju udruzi to su je osnivali sirari koji svoje izvorne proizvode tre već i u internacionalnome trgovačkom lancu. Ali je dobro da se, makar prigodno, prisjete kako ni ovoga, a ni drugih, sve brojnijih sličnih sajmova, pa ni većine danas trino unosnih proizvoda ne bi ni bilo da su se "seljaci", kako je rekao doc. dr. Damir Kovačić iz Agrarnog savjetovanja, koje je organizator sajma s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu slubu, strogo drali postojećih propisa i da svojim zahtjevima i upozorenjima nisu utjecali da se oni već promijene i da se jo dodatno mijenjaju.
I sad je ponajvie zahtjeva financijskih, primjerice u proizvodnji i prometu estokih pića, a posebice voćnih rakija, i tehnolokih, u prodaji mesnih specijaliteta posve malih proizvoðača, jer drava i dalje strogo propisuje klanje u ovlatenim klaonicama, a proizvoðači podsjećaju na iskustvo zemalja razvijenijega trita i osvjedočenih higijenskih standarda, Austrije npr.
One bi ga za neku od 400 creskih ovaca ili kojega od 10 purana neke zagorske seljanke dopustile i u priručnoj, naravno po dogovoru ureðenoj klaonici. Kovačić je, s pravom, podsjetio da su se prije posljednje liberalizacije propisa seljački proizvodi bez ikakve kontrole trili i u ekskluzivnim metropolskim restoranima, a to sada vie uglavnom nije tako. Osim sprječavanja sive ekonomije, dravi posebice ministarstvima poljoprivrede i financija predlae da s proizvoðačima analizira to sve ometa normalan svakidanji ivot kako bi se otvorio put za legalizaciju proizvodnje, jer bez toga nikad neće ni biti velikih poslova.
Prenosimo iz Večernjeg lista, autor: Boica BRKAN